Celijakija ili glutenska enteropatija nasljedni je imunološki poremećaj koji obilježava trajna nepodnošljivost glutena, proteina koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i zobi.
Zbog nepodnošenja glutena, tijelo stvara antitijela koja napadaju njegove molekule. Tako dolazi do oštećenja sluznice tankog crijeva i uništenja crijevnih resica što otežava opću apsorpciju hranjivih tvari. Celijakija je jedna od najčešćih bolesti probavnog sustava.
Najveći problem kod osoba koje imaju celijakiju je sporo otkrivanje bolesti. Često prođe od 6 o 10 godina do uspostavljanja dijagnoze celijakije, pogotovo kod starijih osoba. Do prije nekoliko godina, celijakija se smatrala bolesti male djece, te se ustanovljavala u najranijoj dobi.
Istraživanja pokazuju da je celijakija genetska bolest, te da gotovo 20 posto bliskih rođaka osobe s celijakijom imaju mogućnost razvijanja iste bolesti.
Jedini lijek za osobe s celijakijom jeste doživotna bezglutenska prehrana. Osim pažnje pri kupnji i konzumiranju namirnica također treba voditi brigu i o kontaminaciji tijekom pripreme namirnica. I najmanja čestica glutena može dovesti do kontaminiranja hrane.
Pažnja se mora usmjeriti i na proizvode koje oboljeli nanosi na kožu i usne. Dakle, samo provjerena kozmetika koja po svome sastavu ne sadrži gluten.
Najveći i najčešći problem s kojima se celijakičari susreću, pogotovo kod nas, jeste neinformiranost. Najčešće u trgovinama i restoranima. Svi skupa moramo raditi na razvijaju svijesti o celijakiji i načinu života koji oboljeli mora voditi, jer sudeći po brojci oboljelih koja je svaki dan u porastu, imamo bolest novog vremena.
Zbog nepodnošenja glutena, tijelo stvara antitijela koja napadaju njegove molekule. Tako dolazi do oštećenja sluznice tankog crijeva i uništenja crijevnih resica što otežava opću apsorpciju hranjivih tvari. Celijakija je jedna od najčešćih bolesti probavnog sustava.
Najveći problem kod osoba koje imaju celijakiju je sporo otkrivanje bolesti. Često prođe od 6 o 10 godina do uspostavljanja dijagnoze celijakije, pogotovo kod starijih osoba. Do prije nekoliko godina, celijakija se smatrala bolesti male djece, te se ustanovljavala u najranijoj dobi.
Istraživanja pokazuju da je celijakija genetska bolest, te da gotovo 20 posto bliskih rođaka osobe s celijakijom imaju mogućnost razvijanja iste bolesti.
Jedini lijek za osobe s celijakijom jeste doživotna bezglutenska prehrana. Osim pažnje pri kupnji i konzumiranju namirnica također treba voditi brigu i o kontaminaciji tijekom pripreme namirnica. I najmanja čestica glutena može dovesti do kontaminiranja hrane.
Pažnja se mora usmjeriti i na proizvode koje oboljeli nanosi na kožu i usne. Dakle, samo provjerena kozmetika koja po svome sastavu ne sadrži gluten.
Najveći i najčešći problem s kojima se celijakičari susreću, pogotovo kod nas, jeste neinformiranost. Najčešće u trgovinama i restoranima. Svi skupa moramo raditi na razvijaju svijesti o celijakiji i načinu života koji oboljeli mora voditi, jer sudeći po brojci oboljelih koja je svaki dan u porastu, imamo bolest novog vremena.
