Zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto izjavila je u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista kako se do dogovora o izmjenama Izbornog zakona može vrlo jednostavno doći samo ako se želi provesti presuda Ustavnog suda BiH.
Ocijenila je kako je posljednji susret predstavnika bošnjačkih i hrvatskih stranaka s posebnim izaslanikom EU-a u BiH Larsom-Gunnarom Wigemarkom o izmjenama Izbornog zakona, pokazao da međunarodni predstavnici pokazuju snažnu želju da se dođe do makar minimuma kompromisa, no kada su u pitanju sudionici sastanka, konkretno sve bošnjačke političke stranke, oni nastupaju kao jedno i zbog toga je teško doći do bilo kakvog rješenja.
Na pitanje što je ključni problem, Krišto je odgovorila kako bošnjačka strana negira odluke koje je donio Ustavni sud BiH te se jedino drže presuda koje je donio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu i traže rješenja isključivo kroz tu prizmu.
''Suština je da vide budućnost Bosne i Hercegovine na jedan posve drukčiji način, iako je ona moguća isključivo kao država triju ustavnopravno jednakopravnih naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba, zajedno s manjinama. Mi smo predstavili brojne inicijative, no uz sve želje da se dođe do dogovora, za sada nema nikakva napretka'', tvrdi potpredsjednica HDZ-a BiH. Ističe kako se prijedlozi hrvatske strane zasnivaju se na poštivanju legitimiteta političkih predstavnika u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na čemu inzistira upravo presuda Ustavnog suda BiH.
''Ako budemo tražili rješenja na tim načelima, a moramo ih tražiti, mogli bismo se vrlo lako i brzo dogovoriti. Međutim, to bošnjačka strana odbija prihvatiti. Dojma sam i nakon posljednjeg sastanka da se svim silama nastoji optužiti hrvatska strana za nepostizanje dogovora. A 'problem' je to što jedino mi nudimo zakonita i ustavna rješenja'', podcrtala je Krišto. Po njezinom mišljenju, problem je što bošnjačka strana BiH vidi kao unitarnu državu s apsolutnom dominacijom Bošnjaka.
''Negiraju se čak i njezini daytonski temelji, koji jesu nepravedni s obzirom na to da su u njoj dva entiteta i tri konstitutivna naroda, ali koji su ipak jasno uspostavljeni na presudnoj ulozi i poziciji triju naroda. Zbog toga izbjegavaju sve oko donošenja rješenja koja bi odgovorila slovu i duhu Daytona te realnosti Bosne i Hercegovine. A bez uvažavanja tih realnosti nemoguće je doći do prihvatljivih rješenja'', istaknula je Krišto.
Potpredsjednica HDZ-a BiH drži da pitanje izbora članova Predsjedništva BiH opterećuje ukupne odnose te da je razrješenje tog problema pitanje svih pitanja. Po njezinim riječima, na taj bi se način relaksirali politički i međunacionalni odnosi te napravio iskorak kako bi BiH snažnije krenula prema njezinim prioritetima – a to su socioekonomske reforme i njezin put prema EU što bi definitivno zajamčilo njezinu stabilnost, jednakopravnost svih naroda i građana.
''Mi, kao politički predstavnici Hrvata, nećemo dopustiti da se u BiH bilo što napravi na štetu hrvatskog naroda jer su brojne odluke nametnute na našu štetu. Došlo je vrijeme da se poštuju odluke sudova koje su apsolutno u interesu BiH te jamči sigurnost, opstojnost i njezin napredak'', ustvrdila je Krišto.
Na pitanje hoće li, ako se ne izmijeni Izborni zakon, doći do krize vlasti i je li to nešto s čime će BiH živjeti nakon slijedećih izbora, Krišto je odgovorila potvrdno, naglasivši kako tada jednostavno, nećemo imati zakonske ni druge mehanizme za uspostavu vlasti.
''To bi generiralo razne krize. Želim vjerovati da se to neće dogoditi jer svi koji radimo najprije imamo odgovornost. Imajući u vidu odluku Ustavnog suda, legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda postavlja se kao imperativ BiH. Na tome se tragu može pronaći rješenje. Sada je najveća odgovornost na onima koji imaju najveći demokratski kapacitet i kojima je navodno BiH najviše na srcu. Moraju pokazati tu odgovornost te doživljavati i živjeti BiH kao državu triju jednakopravnih konstitutivnih naroda - Hrvata, Bošnjaka i Srba te drugih građana koji u njoj žive'', zaključila je zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na ove navode reagirao je Amer Jerlagić, predsjednik Stranke za BiH, koji je rekaokako bi Krišto morala reći građanima Bosne i Hercegovine šta je mislila kada je izjavila ''da će u Livnu samo trava biti zelena''.
''Morat će, također, objasniti građanima BiH šta ste u ratno vrijeme mislili pod tim, šta ste poručivali svim Bošnjacima koje ste u to vrijeme ostavljali bez radnog mjesta'', navodi se u reagiranju. U nastavku obraćanja predsjedavajućoj Krišto, on zaključuje da je ona odjednom postala dobra ''samarićanka'' s tobožnjom "brigom za Bosnu i Hercegovinu, za sve njene narode i građane, a svi vrlo dobro znamo da se iza toga krije briga samo za Hrvate koji podržavaju ideje udruženja građana HNS i HDZBiH".
''Podsjećam Vas da je upravo HDZBiH protagonista mnogih štetnih odluka po Hrvate u BiH, od kojih su najveće gubitak Posavine i nebriga o Hrvatima u entitetu RS, majorizacija Hrvata iz Bosne od Hrvata iz zapadne Hercegovine nuđenjem rješenja tzv. HDZ-ovog Izbornog zakona itd... Još jednom Vam moram napomenuti da su Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu i međunarodne konvencije o ljudskim pravima i slobodama iznad svih lokalnih sudova u BiH i da upravo njihove odluke osiguravaju sigurnost i napredak BiH. O opstanku se ne morate brinuti. O opstanku se brinu patriote i građani Bosne i Hercegovine'', ističe Jerlagić.
Ocijenila je kako je posljednji susret predstavnika bošnjačkih i hrvatskih stranaka s posebnim izaslanikom EU-a u BiH Larsom-Gunnarom Wigemarkom o izmjenama Izbornog zakona, pokazao da međunarodni predstavnici pokazuju snažnu želju da se dođe do makar minimuma kompromisa, no kada su u pitanju sudionici sastanka, konkretno sve bošnjačke političke stranke, oni nastupaju kao jedno i zbog toga je teško doći do bilo kakvog rješenja.
Na pitanje što je ključni problem, Krišto je odgovorila kako bošnjačka strana negira odluke koje je donio Ustavni sud BiH te se jedino drže presuda koje je donio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu i traže rješenja isključivo kroz tu prizmu.
''Suština je da vide budućnost Bosne i Hercegovine na jedan posve drukčiji način, iako je ona moguća isključivo kao država triju ustavnopravno jednakopravnih naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba, zajedno s manjinama. Mi smo predstavili brojne inicijative, no uz sve želje da se dođe do dogovora, za sada nema nikakva napretka'', tvrdi potpredsjednica HDZ-a BiH. Ističe kako se prijedlozi hrvatske strane zasnivaju se na poštivanju legitimiteta političkih predstavnika u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na čemu inzistira upravo presuda Ustavnog suda BiH.
''Ako budemo tražili rješenja na tim načelima, a moramo ih tražiti, mogli bismo se vrlo lako i brzo dogovoriti. Međutim, to bošnjačka strana odbija prihvatiti. Dojma sam i nakon posljednjeg sastanka da se svim silama nastoji optužiti hrvatska strana za nepostizanje dogovora. A 'problem' je to što jedino mi nudimo zakonita i ustavna rješenja'', podcrtala je Krišto. Po njezinom mišljenju, problem je što bošnjačka strana BiH vidi kao unitarnu državu s apsolutnom dominacijom Bošnjaka.
''Negiraju se čak i njezini daytonski temelji, koji jesu nepravedni s obzirom na to da su u njoj dva entiteta i tri konstitutivna naroda, ali koji su ipak jasno uspostavljeni na presudnoj ulozi i poziciji triju naroda. Zbog toga izbjegavaju sve oko donošenja rješenja koja bi odgovorila slovu i duhu Daytona te realnosti Bosne i Hercegovine. A bez uvažavanja tih realnosti nemoguće je doći do prihvatljivih rješenja'', istaknula je Krišto.
Potpredsjednica HDZ-a BiH drži da pitanje izbora članova Predsjedništva BiH opterećuje ukupne odnose te da je razrješenje tog problema pitanje svih pitanja. Po njezinim riječima, na taj bi se način relaksirali politički i međunacionalni odnosi te napravio iskorak kako bi BiH snažnije krenula prema njezinim prioritetima – a to su socioekonomske reforme i njezin put prema EU što bi definitivno zajamčilo njezinu stabilnost, jednakopravnost svih naroda i građana.
''Mi, kao politički predstavnici Hrvata, nećemo dopustiti da se u BiH bilo što napravi na štetu hrvatskog naroda jer su brojne odluke nametnute na našu štetu. Došlo je vrijeme da se poštuju odluke sudova koje su apsolutno u interesu BiH te jamči sigurnost, opstojnost i njezin napredak'', ustvrdila je Krišto.
Na pitanje hoće li, ako se ne izmijeni Izborni zakon, doći do krize vlasti i je li to nešto s čime će BiH živjeti nakon slijedećih izbora, Krišto je odgovorila potvrdno, naglasivši kako tada jednostavno, nećemo imati zakonske ni druge mehanizme za uspostavu vlasti.
''To bi generiralo razne krize. Želim vjerovati da se to neće dogoditi jer svi koji radimo najprije imamo odgovornost. Imajući u vidu odluku Ustavnog suda, legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda postavlja se kao imperativ BiH. Na tome se tragu može pronaći rješenje. Sada je najveća odgovornost na onima koji imaju najveći demokratski kapacitet i kojima je navodno BiH najviše na srcu. Moraju pokazati tu odgovornost te doživljavati i živjeti BiH kao državu triju jednakopravnih konstitutivnih naroda - Hrvata, Bošnjaka i Srba te drugih građana koji u njoj žive'', zaključila je zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na ove navode reagirao je Amer Jerlagić, predsjednik Stranke za BiH, koji je rekaokako bi Krišto morala reći građanima Bosne i Hercegovine šta je mislila kada je izjavila ''da će u Livnu samo trava biti zelena''.
''Morat će, također, objasniti građanima BiH šta ste u ratno vrijeme mislili pod tim, šta ste poručivali svim Bošnjacima koje ste u to vrijeme ostavljali bez radnog mjesta'', navodi se u reagiranju. U nastavku obraćanja predsjedavajućoj Krišto, on zaključuje da je ona odjednom postala dobra ''samarićanka'' s tobožnjom "brigom za Bosnu i Hercegovinu, za sve njene narode i građane, a svi vrlo dobro znamo da se iza toga krije briga samo za Hrvate koji podržavaju ideje udruženja građana HNS i HDZBiH".
''Podsjećam Vas da je upravo HDZBiH protagonista mnogih štetnih odluka po Hrvate u BiH, od kojih su najveće gubitak Posavine i nebriga o Hrvatima u entitetu RS, majorizacija Hrvata iz Bosne od Hrvata iz zapadne Hercegovine nuđenjem rješenja tzv. HDZ-ovog Izbornog zakona itd... Još jednom Vam moram napomenuti da su Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu i međunarodne konvencije o ljudskim pravima i slobodama iznad svih lokalnih sudova u BiH i da upravo njihove odluke osiguravaju sigurnost i napredak BiH. O opstanku se ne morate brinuti. O opstanku se brinu patriote i građani Bosne i Hercegovine'', ističe Jerlagić.
