Tijekom sedam mjeseci iz BiH je izvezeno 1,5 tona meda u vrijednosti od 44.400 KM, dok su uvezene 33 tone meda od 2,4 milijuna KM, rečeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Iz Vanjskotrgovinske komore upućuju da je ovogodišnji uvoz meda veći i količinski (za čak 10 tona) i vrijednosno nego ostvareni u istom razdoblju lani, dok izvoz ne bilježi oscilacije.
Vodeća izvozna tržišta bila su Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, dok su uvozna tržišta bila Hrvatska, Turska, Srbija, Bugarska i Mađarska. Iz Vanjskotrgovinske komore napominju kako je prošla godina za većinu domaćih pčelara bila loša, što potvrđuje i godišnja analiza vanjskotrgovinske razmjene, prema kojoj je zabilježen pad izvoza za više od 40 posto, prenosi Srna.
Vrijednost izvoza meda lani je iznosila 240.880 KM, što je manje 20,32 posto nego 2022. godine, dok je uvoz iznosio 3.552.928 KM, što je manje za 25,13 posto. Količinski, lani su iz BiH izvezena 6.952 kilograma prirodnog meda, što je manje za 44,38 posto nego godinu ranije, dok je uvezen 468.851 kilogram meda, što je manje za 26,78 posto.
Izvozna tržišta u 2023. bila su Saudijska Arabija, u koju je izvezeno 60 posto ukupnog izvoza meda, zatim Ujedinjeni Arapski Emirati – 12 posto, Bahrein – dva posto, dok je u sve ostale zemlje izvezeno 26 posto izvoza. Uvozna tržišta u 2023. godini bila su Hrvatska, na koju se odnosi 58 posto ukupnog uvoza meda u BiH, zatim Turska – 21 posto, Srbija – 20 posto te Sjeverna Makedonija i Novi Zeland – jedan posto.
Iz Vanjskotrgovinske komore ističu da klimatske promjene, koje su iz godine u godinu sve ekstremnije, uvelike određuju godišnji prinos meda.
Tomislavcity.com
Iz Vanjskotrgovinske komore upućuju da je ovogodišnji uvoz meda veći i količinski (za čak 10 tona) i vrijednosno nego ostvareni u istom razdoblju lani, dok izvoz ne bilježi oscilacije.
Vodeća izvozna tržišta bila su Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, dok su uvozna tržišta bila Hrvatska, Turska, Srbija, Bugarska i Mađarska. Iz Vanjskotrgovinske komore napominju kako je prošla godina za većinu domaćih pčelara bila loša, što potvrđuje i godišnja analiza vanjskotrgovinske razmjene, prema kojoj je zabilježen pad izvoza za više od 40 posto, prenosi Srna.
Vrijednost izvoza meda lani je iznosila 240.880 KM, što je manje 20,32 posto nego 2022. godine, dok je uvoz iznosio 3.552.928 KM, što je manje za 25,13 posto. Količinski, lani su iz BiH izvezena 6.952 kilograma prirodnog meda, što je manje za 44,38 posto nego godinu ranije, dok je uvezen 468.851 kilogram meda, što je manje za 26,78 posto.
Izvozna tržišta u 2023. bila su Saudijska Arabija, u koju je izvezeno 60 posto ukupnog izvoza meda, zatim Ujedinjeni Arapski Emirati – 12 posto, Bahrein – dva posto, dok je u sve ostale zemlje izvezeno 26 posto izvoza. Uvozna tržišta u 2023. godini bila su Hrvatska, na koju se odnosi 58 posto ukupnog uvoza meda u BiH, zatim Turska – 21 posto, Srbija – 20 posto te Sjeverna Makedonija i Novi Zeland – jedan posto.
Iz Vanjskotrgovinske komore ističu da klimatske promjene, koje su iz godine u godinu sve ekstremnije, uvelike određuju godišnji prinos meda.
Tomislavcity.com
