U posljednjih pet godina na evidencijama službi i zavoda za zapošljavanje BiH broj prijavljenih nezaposlenih osoba smanjen je za oko 90.000, ali službeni podaci govore da u istom periodu gotovo polovica njih nije našla zaposlenje u BiH.
Prema podacima dostupnim na stranici Agencije za rad i zapošljavanje BiH, zaključno s 30. lipnjem ove godine, bilo je prijavljeno 359.607 nezaposlenih, dok je na kraju lipnja 2018. godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH iznosio 448.071. Samo od početka ove godine, s evidencije nezaposlenih skinuto je oko 18.000.
Odlazak u inozemstvo
Međutim, sudeći po podacima nadležnih službi, od 90.000 odjavljenih sa zavoda za zapošljavanje u prethodnih pet godina, više od 38.000 nije prijavilo zaposlenje u BiH.
Naime, dostupni podaci govore da je lipnju 2018. godine u BiH bio zaposlen 806.031 građanin, dok je u svibnju ove godine (podaci za lipanj još nisu dostupni) broj zaposlenih osoba u BiH iznosio 844.792.
Ekonomist Milenko Stanić za "Nezavisne novine" kaže da je ovo trend koji traje već duži niz godina i da je nesporno da većina onih koji se odjave sa službenih zavoda za zapošljavanje ne nalazi posao u BiH.
"Nije otvoren prostor za nova zapošljavanja. Ti radnici ili su otišli u inozemstvo na stalne poslove ili su otišli na privremeni rad", smatra Stanić.
Ipak, on pojašnjava da su se u Republici Srpskoj ranijih godina mnogi radnici prijavljivali na Zavod za zapošljavanje samo po osnovu potrebe za neka socijalna davanja.
"S obzirom na to da je ovo sada prebačeno na FZO RS, nakon toga došlo je do značajnog smanjena broja radnika na Zavodu za zapošljavanje. To je osnovni faktor koji se ogleda u smanjenju broja prijavljenih na Zavod za zapošljavanje", ističe Stanić.
Demografski pokazatelji
Ali, kako dodaje za "Nezavisne novine", nedostatak radne snage u BiH toliko je evidentan da poslodavci već traže radnike iz inozemstva.
"Polako ostajemo bez kritične radne snage i to direktno ide na štetu države", naglašava Stanić.
Da je odljev kvalificirani radne snage prema inostranstvu, prvenstveno zemljama Europske unije, kontinuiran i pojačan, potvrđuju i poslodavci. Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je to posebno izraženo nakon popuštanja pandemije koronavirusa.
"Naši podaci ukazuju na to da je negdje oko 260.000 ljudi već do sada dobilo status boravišta, odnosno boravišnu dozvolu u zemljama EU", navodi Aćić za "Nezavisne novine i poručuju da bi se trend mogao nastaviti i u idućim godinama.
On naglašava da se odlazak građana iz BiH prema EU direktno odražava na demografske pokazatelje, a što dalje utiče na tržište rada.
"To u konačnici rezultira i našim zahtjevima za angažiranje stranaca. U suštini, mi u nekom narednom periodu možemo očekivati da će broj onih ljudi koje ćemo angažirati, a da nisu rezidenti BiH, biti sve veći i veći", zaključuje Aćić.
Prema podacima dostupnim na stranici Agencije za rad i zapošljavanje BiH, zaključno s 30. lipnjem ove godine, bilo je prijavljeno 359.607 nezaposlenih, dok je na kraju lipnja 2018. godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH iznosio 448.071. Samo od početka ove godine, s evidencije nezaposlenih skinuto je oko 18.000.
Odlazak u inozemstvo
Međutim, sudeći po podacima nadležnih službi, od 90.000 odjavljenih sa zavoda za zapošljavanje u prethodnih pet godina, više od 38.000 nije prijavilo zaposlenje u BiH.
Naime, dostupni podaci govore da je lipnju 2018. godine u BiH bio zaposlen 806.031 građanin, dok je u svibnju ove godine (podaci za lipanj još nisu dostupni) broj zaposlenih osoba u BiH iznosio 844.792.
Ekonomist Milenko Stanić za "Nezavisne novine" kaže da je ovo trend koji traje već duži niz godina i da je nesporno da većina onih koji se odjave sa službenih zavoda za zapošljavanje ne nalazi posao u BiH.
"Nije otvoren prostor za nova zapošljavanja. Ti radnici ili su otišli u inozemstvo na stalne poslove ili su otišli na privremeni rad", smatra Stanić.
Ipak, on pojašnjava da su se u Republici Srpskoj ranijih godina mnogi radnici prijavljivali na Zavod za zapošljavanje samo po osnovu potrebe za neka socijalna davanja.
"S obzirom na to da je ovo sada prebačeno na FZO RS, nakon toga došlo je do značajnog smanjena broja radnika na Zavodu za zapošljavanje. To je osnovni faktor koji se ogleda u smanjenju broja prijavljenih na Zavod za zapošljavanje", ističe Stanić.
Demografski pokazatelji
Ali, kako dodaje za "Nezavisne novine", nedostatak radne snage u BiH toliko je evidentan da poslodavci već traže radnike iz inozemstva.
"Polako ostajemo bez kritične radne snage i to direktno ide na štetu države", naglašava Stanić.
Da je odljev kvalificirani radne snage prema inostranstvu, prvenstveno zemljama Europske unije, kontinuiran i pojačan, potvrđuju i poslodavci. Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je to posebno izraženo nakon popuštanja pandemije koronavirusa.
"Naši podaci ukazuju na to da je negdje oko 260.000 ljudi već do sada dobilo status boravišta, odnosno boravišnu dozvolu u zemljama EU", navodi Aćić za "Nezavisne novine i poručuju da bi se trend mogao nastaviti i u idućim godinama.
On naglašava da se odlazak građana iz BiH prema EU direktno odražava na demografske pokazatelje, a što dalje utiče na tržište rada.
"To u konačnici rezultira i našim zahtjevima za angažiranje stranaca. U suštini, mi u nekom narednom periodu možemo očekivati da će broj onih ljudi koje ćemo angažirati, a da nisu rezidenti BiH, biti sve veći i veći", zaključuje Aćić.
