Nakon sloma energetskog projekta „Južni tok“, dodatno su porasle akcije alternativnog projekta pod nazivom Trans Adriatic Pipeline (TAP), u čiju je realizaciju od prosinca 2013. godine službeno uključena i BiH. TAP bi se, kako saznaje „Slobodna Bosna“ gradio i u slučaju uspjeha „Južnog toka“, no sada je postavljen kao apsolutni energetski prioritet Europske unije, ali još više država regije kroz koje je trebao proći plinovod „Južni tok“. To je jasno rečeno na sastanku u Bruxellesu početkom tjedna, na kome je europski povjerenik za energiju Maroš Šefčovič okupio kolege iz Austrije, Slovenije, Bugarske, Italije i Rumunjske i predočio im alternativni plan opskrbu plinom tržišta Jugoistočne Europe putem tzv. „Južnog energetskog koridora“, a čiju okosnici upravo čini plinski koridor TAP.
Dva izvora plina
Plinski koridor TAP naslanja se na veliki energetski koridor TANAP (Trans Anadolian Pipelin) kojim bi se plin iz Azerbejdžana dopremao do Turske a odatle dalje preko Grčke i Albanije po dnu Jadranskog mora do Italije i tržišta Zapadne Europe. Jedan krak ovog plinovoda u Albaniji odvajao bi se za Balkan -protezao bi se od Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske do BiH. Važno je naglasiti da je spojna točka Hrvatske i BiH u Pločama, što otvara mogućnost da se ovim plinovodom distribuira i plin iz LNG terminala koji Hrvatska namjerava izgraditi u Pločama.
Prije nekoliko mjeseci Slobodna Bosna objavila je dijelove prepiske između kanadske firme Gryphon Capital Development Corporation s Ministarstvom energije Federacije BiH o pet milijardi dolara vrijednoj investiciji u izgradnju terminala za skladištenje ukapljenog plina u Pločama te izgradnju plinovoda od Ploča prema Mostaru, Sarajevu, Tuzli, Brčkom i dalje prema državama Srednje Europe.
O namjeri ulaganja obaviještena je i Vlada Hrvatske i Vlada Federacije BiH, a potencijalni kanadski ulagači već su se sastali s hrvatskim ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom a u dva navrata posjetili su i Sarajevo i razgovarali s predstavnicima Vlade FBiH, potvrdio je za Slobodnu Bosnu resorni ministar Erdal Trhulj.
Spremna Kanadska investicija
Osim LNG terminala u Pločama i plinovoda kroz BiH, Kanađani su zainteresirani i za izgradnju dvije termoelektrane na plin – u Zenici i Sarajevu, koje bi proizvodile električnu i toplotnu energiju za grijanje stanova i poslovnih prostora.
Kanadski investitori su zainteresirani za Luku Ploče zato što je njihov plan orijentacija na tržište jugoistoka Europe, koje još nije zasićeno i ima potencijal rasta u budućnosti.Tvrde da bi njihov plin bio otprilike trideset posto jeftiniji nego ruski. LNG terminali u Poljskoj i Roterdamu okrenuti su zapadnoj Europi, oni u Francuskoj i Italiji jugu Europe, a europski jugoistok i prostor srednje Europe još nije dovoljno pokriven.
Zato i ima interesa, iako takvo ulaganje ne isključuje trgovinu plinom i dalje od tog područja.
Navodno su Kanađanima u hrvatskoj Vladi nudili LNG terminal u Omišlju, za što su također otvoreni, ali upravo zbog dobrog poznavanja lokacije Luke Ploče, odlučili su se na tu destinaciju. Naime, za izgradnju LNG terminala na Krku hrvatska Vlada je dugo računala na Katar.
No, hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak još je prošle godine izjavio da Katarani žele biti glavni dobavljači plina, ali ne žele svojim novcem sudjelovati u investiciji. Stoga je hrvatska Vlada još u potrazi za investitorom koji će sudjelovati u gradnji terminala na Krku, a nekoliko američkih kompanija spominju se kao mogući investitori.
Transjadranski plinovod (TAP) za cijelu Bosnu i Hercegovinu, uključujući i Republiku Srpsku, ima neuporedivo veći ekonomski i energetski značaj od propalog plinskog koridora Južni tok. Naime, glavna trasa ruskog plinovoda „Južni Tok“ projektirana je kroz Srbiju, a jedan krak ovog plinovoda usmjeren je prema Republici Srpskoj, koja u ovom projektu nije definirana kao tranzitno područje nego kao krajnji korisnik plina, piše „Slobodna Bosna“.
Dva izvora plina
Plinski koridor TAP naslanja se na veliki energetski koridor TANAP (Trans Anadolian Pipelin) kojim bi se plin iz Azerbejdžana dopremao do Turske a odatle dalje preko Grčke i Albanije po dnu Jadranskog mora do Italije i tržišta Zapadne Europe. Jedan krak ovog plinovoda u Albaniji odvajao bi se za Balkan -protezao bi se od Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske do BiH. Važno je naglasiti da je spojna točka Hrvatske i BiH u Pločama, što otvara mogućnost da se ovim plinovodom distribuira i plin iz LNG terminala koji Hrvatska namjerava izgraditi u Pločama.
Prije nekoliko mjeseci Slobodna Bosna objavila je dijelove prepiske između kanadske firme Gryphon Capital Development Corporation s Ministarstvom energije Federacije BiH o pet milijardi dolara vrijednoj investiciji u izgradnju terminala za skladištenje ukapljenog plina u Pločama te izgradnju plinovoda od Ploča prema Mostaru, Sarajevu, Tuzli, Brčkom i dalje prema državama Srednje Europe.
O namjeri ulaganja obaviještena je i Vlada Hrvatske i Vlada Federacije BiH, a potencijalni kanadski ulagači već su se sastali s hrvatskim ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom a u dva navrata posjetili su i Sarajevo i razgovarali s predstavnicima Vlade FBiH, potvrdio je za Slobodnu Bosnu resorni ministar Erdal Trhulj.
Spremna Kanadska investicija
Osim LNG terminala u Pločama i plinovoda kroz BiH, Kanađani su zainteresirani i za izgradnju dvije termoelektrane na plin – u Zenici i Sarajevu, koje bi proizvodile električnu i toplotnu energiju za grijanje stanova i poslovnih prostora.
Kanadski investitori su zainteresirani za Luku Ploče zato što je njihov plan orijentacija na tržište jugoistoka Europe, koje još nije zasićeno i ima potencijal rasta u budućnosti.Tvrde da bi njihov plin bio otprilike trideset posto jeftiniji nego ruski. LNG terminali u Poljskoj i Roterdamu okrenuti su zapadnoj Europi, oni u Francuskoj i Italiji jugu Europe, a europski jugoistok i prostor srednje Europe još nije dovoljno pokriven.
Zato i ima interesa, iako takvo ulaganje ne isključuje trgovinu plinom i dalje od tog područja.
Navodno su Kanađanima u hrvatskoj Vladi nudili LNG terminal u Omišlju, za što su također otvoreni, ali upravo zbog dobrog poznavanja lokacije Luke Ploče, odlučili su se na tu destinaciju. Naime, za izgradnju LNG terminala na Krku hrvatska Vlada je dugo računala na Katar.
No, hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak još je prošle godine izjavio da Katarani žele biti glavni dobavljači plina, ali ne žele svojim novcem sudjelovati u investiciji. Stoga je hrvatska Vlada još u potrazi za investitorom koji će sudjelovati u gradnji terminala na Krku, a nekoliko američkih kompanija spominju se kao mogući investitori.
Transjadranski plinovod (TAP) za cijelu Bosnu i Hercegovinu, uključujući i Republiku Srpsku, ima neuporedivo veći ekonomski i energetski značaj od propalog plinskog koridora Južni tok. Naime, glavna trasa ruskog plinovoda „Južni Tok“ projektirana je kroz Srbiju, a jedan krak ovog plinovoda usmjeren je prema Republici Srpskoj, koja u ovom projektu nije definirana kao tranzitno područje nego kao krajnji korisnik plina, piše „Slobodna Bosna“.
