Taksa za uspostavu rezervi naftnih derivata uvedena je još 2014. godine i iznosi 0,01 KM po litri goriva. Iako su proteklih godina prikupljena značajna sredstva, zalihe u terminalima dovoljne su za tek nekoliko dana ukoliko dođe do nestašice goriva.
Puštanjem u rad terminala Blažuj formirane su rezerve nafte i naftnih derivata u Federaciji, terminal u Živinicama ima određenu količinu goriva, ali je ona korištena za probu terminala nakon njegove rekonstrukcije 2020. godine. U narednom razdoblju planirano je povećanje količina goriva uskladištenog na terminalu u Blažuju.
Terminal Bihać je trenutno u fazi rekonstrukcije, te se završetak radova očekuje do kraja 2026. godine, dok su na terminalu u Mostaru trenutno u fazi rješavanja imovinsko-pravnih pitanja koji su preduvjet za početak rekonstrukcije i ovog terminala, rekao je predsjednik Uprave Terminala Federacije Bosne i Hercegovine Damir Kreso.
Od takse za naftne rezerve prikupljeno za 6 godina više od 55,4 milijuna KM
U razdoblju od 2014. do 2020. godine prikupljeno je više od 55,4 milijuna KM od takse za naftne rezerve. Novac je potrošen uglavnom na troškove rada poduzeća i tehničko održavanje. Malo toga se promijenilo i u planu namjenskog utroška takse za razdoblje 2023.–2026. godine, na što je upozorio javno i federalni zastupnik Admir Čavalić, izvještava N1.
Uglavnom se ti troškovi odnose na skladištenje, na administraciju, najmanje na nabavu nafte koja bi trebala ublažiti taj strah od nestašice, kazao je.
Minimalne zalihe u FBiH, nikakve u RS
A sustav spojenih posuda odnosi se na RS, jer tamo terminala nema. I zapravo zalihe koje imaju terminali u Federaciji sutra mogu koristiti svi u BiH. No da su minimalne, priznaje i ministar trgovine, no pouzdaje se u privatne kompanije, ali i u stabilizaciju tržišta.
U RS s druge strane zaliha uopće nema, ne postoje robne rezerve, pa tako ne postoje ni terminali u javnom vlasništvu. Naftne rezerve uglavnom se odnose na zalihe koje drže distributeri, odnosno na količine goriva uskladištene u naftnim terminalima i na benzinskim crpkama.
U Bosni i Hercegovini trenutačno ne postoji rafinerija. Gorivo koje trošimo dolazi iz rafinerija Rijeka, Pančevo te rafinerija sa Sicilije, iz Grčke, Italije…
Podsjetimo da BiH nema državni zakon o obaveznim rezervama, niti postoji državna politika koja uređuje ovu oblast, da je sve prepušteno entitetima, što je suprotno direktivama koje od BiH zahtijeva Energetska zajednica.
Puštanjem u rad terminala Blažuj formirane su rezerve nafte i naftnih derivata u Federaciji, terminal u Živinicama ima određenu količinu goriva, ali je ona korištena za probu terminala nakon njegove rekonstrukcije 2020. godine. U narednom razdoblju planirano je povećanje količina goriva uskladištenog na terminalu u Blažuju.
Terminal Bihać je trenutno u fazi rekonstrukcije, te se završetak radova očekuje do kraja 2026. godine, dok su na terminalu u Mostaru trenutno u fazi rješavanja imovinsko-pravnih pitanja koji su preduvjet za početak rekonstrukcije i ovog terminala, rekao je predsjednik Uprave Terminala Federacije Bosne i Hercegovine Damir Kreso.
Od takse za naftne rezerve prikupljeno za 6 godina više od 55,4 milijuna KM
U razdoblju od 2014. do 2020. godine prikupljeno je više od 55,4 milijuna KM od takse za naftne rezerve. Novac je potrošen uglavnom na troškove rada poduzeća i tehničko održavanje. Malo toga se promijenilo i u planu namjenskog utroška takse za razdoblje 2023.–2026. godine, na što je upozorio javno i federalni zastupnik Admir Čavalić, izvještava N1.
Uglavnom se ti troškovi odnose na skladištenje, na administraciju, najmanje na nabavu nafte koja bi trebala ublažiti taj strah od nestašice, kazao je.
Minimalne zalihe u FBiH, nikakve u RS
A sustav spojenih posuda odnosi se na RS, jer tamo terminala nema. I zapravo zalihe koje imaju terminali u Federaciji sutra mogu koristiti svi u BiH. No da su minimalne, priznaje i ministar trgovine, no pouzdaje se u privatne kompanije, ali i u stabilizaciju tržišta.
U RS s druge strane zaliha uopće nema, ne postoje robne rezerve, pa tako ne postoje ni terminali u javnom vlasništvu. Naftne rezerve uglavnom se odnose na zalihe koje drže distributeri, odnosno na količine goriva uskladištene u naftnim terminalima i na benzinskim crpkama.
U Bosni i Hercegovini trenutačno ne postoji rafinerija. Gorivo koje trošimo dolazi iz rafinerija Rijeka, Pančevo te rafinerija sa Sicilije, iz Grčke, Italije…
Podsjetimo da BiH nema državni zakon o obaveznim rezervama, niti postoji državna politika koja uređuje ovu oblast, da je sve prepušteno entitetima, što je suprotno direktivama koje od BiH zahtijeva Energetska zajednica.
