Tinta se jedva osušila na dogovoru Europske da Ukrajini pošalje 50 milijardi eura, a taj iznos već izgleda kao praktički nebitan, piše Politico. Uz financijske potrebe Ukrajine koje rastu iz dana u dan, a dok njen nerješivi rat s Rusijom ulazi u treću godinu, Zapad - a posebno Europa - suočava se s neugodnom istinom - trebat će uložiti puno više..
Europska unija je mislila da se može osloniti na to da će barem SAD dati značajan doprinos održavanju Ukrajine na životu. No, predsjednik Joe Biden ne uspijeva progurati paket vojne pomoći od 60 milijardi dolara kroz Kongres, i to ne samo da trenutno ostavlja ratom razorenu zemlju na cjedilu, već je možda i predznak onoga što bi predsjedništvo Donalda Trumpa moglo donijeti. To samo pojačava strahove u krugovima EU da će blok morati snositi najveći dio troškova Kijeva.
Dogovorenih 50 milijardi eura iz EU trebalo bi biti poslano u razdoblju do 2027., a Međunarodni monetarni fond procjenjuje da je nedostatak financiranja Ukrajine samo ove godine veći od 40 milijardi dolara. Za Kijev je jedan od najvećih rizika taj da bi ga manjak pomoći vjerojatno prisilio prema tiskanja značajnih suma novog novca, što bi drastično povećalo inflaciju.
Dogovor o 50 milijardi dočekan kao pobjeda, ali to je tek jedan korak u pravom smjeru
Prošlotjedni dogovor Europske unije, postignut iz pokušaja nakon što je mađarski premijer Viktor Orbán blokirao sporazum u prosincu, dočekan je kao potvrda predanosti bloka Ukrajini. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da "to znači biti uz Ukrajinu koliko god je potrebno".
Olakšanje čelnika nakon njihovog summita u Bruxellesu bilo je opipljivo. No, dužnosnici priznaju da nitko ne otvara šampanjac. To nije ništa drugo nego "korak u pravom smjeru", rekao je za Politico Gabrielius Landsbergis, ministar vanjskih poslova Litve, koja graniči s ruskom eksklavom Kalinjingrad.
50 milijardi eura EU dolazi iz središnjeg proračuna. Taj iznos se jedna primjećuje na 1,074 trilijuna eura koje blok ima u svojoj blagajni tijekom sedmogodišnjeg razdoblja. Pronalaženje viška novca u loncu namijenjenom za sve, od subvencioniranja poljoprivrednika do izgradnje ceste, notorno je teško.
"Svi shvaćaju da 50 milijardi nije dovoljno"
"Svi shvaćaju da 50 milijardi eura nije dovoljno", rekao je Johan Van Overtveldt, belgijski konzervativac koji predsjeda Odborom za proračun Europskog parlamenta. “Europa shvaća da mora pojačati svoje napore.” Pod tim, piše Politico, misli na pronalaženje novca drugdje.
Svjetska banka procjenjuje da dugoročne potrebe Ukrajine za obnovu iznose 411 milijardi dolara.
"Povijest vas gleda"
Biden je jučer okrivio Trumpa za neuspjeh dvostranačkog prijedloga koji uključuje odobrenje novca za Ukrajinu. Mnogi u Americi, naime, optužuju republikance da su pokleknuli pod pritiskom bivšeg predsjednika.
“Povijest vas gleda”, rekao je Biden u jučerašnjem obraćanju u Bijeloj kući, dodavši da propast prijedloga za pomoć Ukrajini "upravo ono što Putin želi."
Biden je dodao da Trump, favorit za nominaciju republikanaca za ovogodišnje izbore u SAD-u, "nije učinio ništa osim što je došao do republikanaca u Zastupničkom domu i Senatu i prijetio im i pokušao ih zastrašiti da glasaju protiv ovog prijedloga".
Iako zakon, koji je spojen sa strožim imigracijskim zakonima i financiranjem Izraela i Tajvana, još nije potpuno propao - prvo glasanje zakazano je za večeras - sve upućuje na to da će propasti. To je vjerojatno bila posljednja prilika za Bidenovu administraciju da odobri financiranje Kijeva prije nego što Amerika izađe na izbore u studenom
"Vrlo nesigurna godina za Ukrajinu"
"2025. je vrlo nesigurna za Ukrajinu", rekla je Svitlana Taran, iz think tanka European Policy Center u Bruxellesu. "Posebno ako izbori u SAD-u rezultiraju pobjedom Trumpa", dodala je.
U Bruxellesu i u najvažnijim europskim glavnim gradovima sada se sve više razmišlja o alternativnim načinima prikupljanja novca. Svima je jasno da će u jednom trenutku Kijev morati naučiti stajati na vlastitim nogama, rekao je Matteo Patrone, visoki dužnosnik koji radi na pomoći Ukrajini za Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD), javnog zajmodavca.
"Ukrajina mora postati samoodrživa u budućnosti jer ne može nastaviti financirati polovicu svog proračuna putem vanjskog financiranja", rekao je. Jedan plan za prikupljanje gotovine, koji istražuju SAD i druge zemlje, jest zapljena ruske imovine vrijedne preko 200 milijardi eura, koja je zamrznuta uglavnom u EU otkad je Putin pokrenuo invaziju.
Plan o financiranju Ukrajine zamrznutom ruskom imovinom
Prema pristašama ove ideje, takav plan dao bi dugoročna jamstva Ukrajini jer, za razliku od doprinosa iz proračuna EU, ne zahtijeva jednoglasnost među 27 zemalja bloka da bi bio proveden u djelo. No, i taj plan je opterećen problemima.
Tome se već protive tri najveće zemlje bloka – Njemačka, Francuska i Italija – jer su zabrinute zbog pravnih i financijskih posljedica, što uključuje i bijeg investitora iz eurozone, ali i mogući Putinov odgovor kibernetičkim napadima.
G7, skupina najbogatijih zemalja na svijetu, razmatra blaži prijedlog - da se ta imovina koristi kao kolateral za bankovne zajmove kojima se može financirati obnova Ukrajine, rekli su dužnosnicima upućeni u taj plan. Van Overtveldt, belgijski zakonodavac, podržava ovaj plan. To bi omogućilo EU da odmah podijeli svjež novac Ukrajini, bez preusmjeravanja resursa s domaćih prioriteta, rekao je.
Ako je ovaj plan urodio plodom, "onda bi bilo moguće da ukrajinska vojska gađa rusku vojsku streljivom koje zapravo plaća Putin", rekao je.
Financijski kaos
Kijev se oslanja na zapadne zajmove i bespovratna sredstva za pokrivanje bitnih društvenih rashoda, kao što su plaće javnih službenika te medicinskih i obrazovnih radnika. Bruxelles i Washington bili su najveći financijski podupiratelji Ukrajine. EU i SAD su dali po 27,5 milijardi eura odnosno 22,9 milijardi eura od početka invazije 24. veljače 2022. i kraja prošle godine.
Ove godine planirana sredstva izgledaju dostatna. No iznos koji će EU dati Ukrajini od sada do 2027. mogao bi se smanjivati svake godine. Međunarodna financijska tijela digla su uzbunu i tvrde da bi obustava zapadne potpore Ukrajini značila katastrofu za ratom razorenu zemlju.
Odile Renaud-Basso, čelnica EBRD-a, rekla je da postoji "stvarni rizik" da bi smanjenje inozemne potpore Kijevu moglo rezultirati golemim skokom inflacije. Gavin Gray, šef misije MMF-a u Ukrajini, opetovano je upozoravao zapadne saveznike da bi prestanak financiranja Ukrajine izazvao financijski kaos.
Ali europska politika je kompleksna. Povjerenik EU za proračun Johannes Hahn rekao je novinarima u prosincu da je "većina država članica također bila kristalno jasna u različitim raspravama da "dogovori o financiranju Ukrajine koji nisu povezani sa sporazumima o europskoj potrošnji u drugim područjima ne bi bili prihvatljivi".
Razdor u EU
Tijekom pregovora u prosincu, šefovi vlada, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i talijansku premijerku Giorgiu Meloni, inzistirali su na tome da se potpora Ukrajini ne može odvojiti od dodatnog financiranja za domaće prioritete kao što su migracije, potvrdilo je više dužnosnika EU.
Te napetosti ponovo će otvoriti najveći razdor u EU: između onih koji tvrde da Rusija mora biti poražena i onih koji žele okončati rat, čak i bez ukrajinske pobjede. Za sada je potonji tabor tek nešto glasniji od šaputanja po hodnicima, ali postajat će sve glasniji kako računi budu stizali.
Europska unija je mislila da se može osloniti na to da će barem SAD dati značajan doprinos održavanju Ukrajine na životu. No, predsjednik Joe Biden ne uspijeva progurati paket vojne pomoći od 60 milijardi dolara kroz Kongres, i to ne samo da trenutno ostavlja ratom razorenu zemlju na cjedilu, već je možda i predznak onoga što bi predsjedništvo Donalda Trumpa moglo donijeti. To samo pojačava strahove u krugovima EU da će blok morati snositi najveći dio troškova Kijeva.
Dogovorenih 50 milijardi eura iz EU trebalo bi biti poslano u razdoblju do 2027., a Međunarodni monetarni fond procjenjuje da je nedostatak financiranja Ukrajine samo ove godine veći od 40 milijardi dolara. Za Kijev je jedan od najvećih rizika taj da bi ga manjak pomoći vjerojatno prisilio prema tiskanja značajnih suma novog novca, što bi drastično povećalo inflaciju.
Dogovor o 50 milijardi dočekan kao pobjeda, ali to je tek jedan korak u pravom smjeru
Prošlotjedni dogovor Europske unije, postignut iz pokušaja nakon što je mađarski premijer Viktor Orbán blokirao sporazum u prosincu, dočekan je kao potvrda predanosti bloka Ukrajini. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da "to znači biti uz Ukrajinu koliko god je potrebno".
Olakšanje čelnika nakon njihovog summita u Bruxellesu bilo je opipljivo. No, dužnosnici priznaju da nitko ne otvara šampanjac. To nije ništa drugo nego "korak u pravom smjeru", rekao je za Politico Gabrielius Landsbergis, ministar vanjskih poslova Litve, koja graniči s ruskom eksklavom Kalinjingrad.
50 milijardi eura EU dolazi iz središnjeg proračuna. Taj iznos se jedna primjećuje na 1,074 trilijuna eura koje blok ima u svojoj blagajni tijekom sedmogodišnjeg razdoblja. Pronalaženje viška novca u loncu namijenjenom za sve, od subvencioniranja poljoprivrednika do izgradnje ceste, notorno je teško.
"Svi shvaćaju da 50 milijardi nije dovoljno"
"Svi shvaćaju da 50 milijardi eura nije dovoljno", rekao je Johan Van Overtveldt, belgijski konzervativac koji predsjeda Odborom za proračun Europskog parlamenta. “Europa shvaća da mora pojačati svoje napore.” Pod tim, piše Politico, misli na pronalaženje novca drugdje.
Svjetska banka procjenjuje da dugoročne potrebe Ukrajine za obnovu iznose 411 milijardi dolara.
"Povijest vas gleda"
Biden je jučer okrivio Trumpa za neuspjeh dvostranačkog prijedloga koji uključuje odobrenje novca za Ukrajinu. Mnogi u Americi, naime, optužuju republikance da su pokleknuli pod pritiskom bivšeg predsjednika.
“Povijest vas gleda”, rekao je Biden u jučerašnjem obraćanju u Bijeloj kući, dodavši da propast prijedloga za pomoć Ukrajini "upravo ono što Putin želi."
Biden je dodao da Trump, favorit za nominaciju republikanaca za ovogodišnje izbore u SAD-u, "nije učinio ništa osim što je došao do republikanaca u Zastupničkom domu i Senatu i prijetio im i pokušao ih zastrašiti da glasaju protiv ovog prijedloga".
Iako zakon, koji je spojen sa strožim imigracijskim zakonima i financiranjem Izraela i Tajvana, još nije potpuno propao - prvo glasanje zakazano je za večeras - sve upućuje na to da će propasti. To je vjerojatno bila posljednja prilika za Bidenovu administraciju da odobri financiranje Kijeva prije nego što Amerika izađe na izbore u studenom
"Vrlo nesigurna godina za Ukrajinu"
"2025. je vrlo nesigurna za Ukrajinu", rekla je Svitlana Taran, iz think tanka European Policy Center u Bruxellesu. "Posebno ako izbori u SAD-u rezultiraju pobjedom Trumpa", dodala je.
U Bruxellesu i u najvažnijim europskim glavnim gradovima sada se sve više razmišlja o alternativnim načinima prikupljanja novca. Svima je jasno da će u jednom trenutku Kijev morati naučiti stajati na vlastitim nogama, rekao je Matteo Patrone, visoki dužnosnik koji radi na pomoći Ukrajini za Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD), javnog zajmodavca.
"Ukrajina mora postati samoodrživa u budućnosti jer ne može nastaviti financirati polovicu svog proračuna putem vanjskog financiranja", rekao je. Jedan plan za prikupljanje gotovine, koji istražuju SAD i druge zemlje, jest zapljena ruske imovine vrijedne preko 200 milijardi eura, koja je zamrznuta uglavnom u EU otkad je Putin pokrenuo invaziju.
Plan o financiranju Ukrajine zamrznutom ruskom imovinom
Prema pristašama ove ideje, takav plan dao bi dugoročna jamstva Ukrajini jer, za razliku od doprinosa iz proračuna EU, ne zahtijeva jednoglasnost među 27 zemalja bloka da bi bio proveden u djelo. No, i taj plan je opterećen problemima.
Tome se već protive tri najveće zemlje bloka – Njemačka, Francuska i Italija – jer su zabrinute zbog pravnih i financijskih posljedica, što uključuje i bijeg investitora iz eurozone, ali i mogući Putinov odgovor kibernetičkim napadima.
G7, skupina najbogatijih zemalja na svijetu, razmatra blaži prijedlog - da se ta imovina koristi kao kolateral za bankovne zajmove kojima se može financirati obnova Ukrajine, rekli su dužnosnicima upućeni u taj plan. Van Overtveldt, belgijski zakonodavac, podržava ovaj plan. To bi omogućilo EU da odmah podijeli svjež novac Ukrajini, bez preusmjeravanja resursa s domaćih prioriteta, rekao je.
Ako je ovaj plan urodio plodom, "onda bi bilo moguće da ukrajinska vojska gađa rusku vojsku streljivom koje zapravo plaća Putin", rekao je.
Financijski kaos
Kijev se oslanja na zapadne zajmove i bespovratna sredstva za pokrivanje bitnih društvenih rashoda, kao što su plaće javnih službenika te medicinskih i obrazovnih radnika. Bruxelles i Washington bili su najveći financijski podupiratelji Ukrajine. EU i SAD su dali po 27,5 milijardi eura odnosno 22,9 milijardi eura od početka invazije 24. veljače 2022. i kraja prošle godine.
Ove godine planirana sredstva izgledaju dostatna. No iznos koji će EU dati Ukrajini od sada do 2027. mogao bi se smanjivati svake godine. Međunarodna financijska tijela digla su uzbunu i tvrde da bi obustava zapadne potpore Ukrajini značila katastrofu za ratom razorenu zemlju.
Odile Renaud-Basso, čelnica EBRD-a, rekla je da postoji "stvarni rizik" da bi smanjenje inozemne potpore Kijevu moglo rezultirati golemim skokom inflacije. Gavin Gray, šef misije MMF-a u Ukrajini, opetovano je upozoravao zapadne saveznike da bi prestanak financiranja Ukrajine izazvao financijski kaos.
Ali europska politika je kompleksna. Povjerenik EU za proračun Johannes Hahn rekao je novinarima u prosincu da je "većina država članica također bila kristalno jasna u različitim raspravama da "dogovori o financiranju Ukrajine koji nisu povezani sa sporazumima o europskoj potrošnji u drugim područjima ne bi bili prihvatljivi".
Razdor u EU
Tijekom pregovora u prosincu, šefovi vlada, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i talijansku premijerku Giorgiu Meloni, inzistirali su na tome da se potpora Ukrajini ne može odvojiti od dodatnog financiranja za domaće prioritete kao što su migracije, potvrdilo je više dužnosnika EU.
Te napetosti ponovo će otvoriti najveći razdor u EU: između onih koji tvrde da Rusija mora biti poražena i onih koji žele okončati rat, čak i bez ukrajinske pobjede. Za sada je potonji tabor tek nešto glasniji od šaputanja po hodnicima, ali postajat će sve glasniji kako računi budu stizali.
