Jedan od najpoznatijih milijardera Bill Gates, vrijedan oko 79 milijarde dolara rekao je kako on osobno nema koristi od novca nakon određene svote, piše Business Insider.
Gates je već donirao 28 milijardi dolara od 2007. kako bi se radilo na iskorjenjivanju smrtonosnih bolesti u svijetu. U sljedećih pet godina planira udvostručiti doniranu svotu za istraživanje u obnovljive izvore energije.
Nije jedini. Kada super bogati zarade milijarde, često počnu s pokušajima spašavanja svijeta. Zbog čega su toliko odlučni i darežljivi da naprave svijet boljim mjestom za buduće generacije?
Nova studija koju predvodi Leigh Plunkett Tost sa sveučilišta Michigan, ukazuje na to da moć ne korumpira, već čovjeka čini još darežljivijim, što je suprotno onome što ljudi vjeruju.
‘Prethodna istraživanja otkrila su da moć potiče ljude da budu više usmjereni na svoje interesne sfere’, rekla je koautorica studije Kimberly Wade-Benzoni, profesorica na sveučilištu Duke. ‘Dodajemo dimenziju vremena, i otkrivamo da moć navodi ljude da se ponašaju darežljivije prema budućim generacijama’, rekla je.
Istraživači su do ovih zaključaka stigli provodeći niz eksperimenata. U prvom eksperimentu, 222 sudionika nasumično su odabrana za visokopozicionirani i niskopozicionirani statusi morali su se izraziti pismenim zadatkom. Prvi su se trebali prisjetiti situacije u kojoj su imali moć nad drugima, a drugi su pisali o epizodi u kojima nisu imali moć.
Kada su mislili da je njihov zadatak gotov, predstavljena im je mogućnost da sudjeluju u lutriji kao nagradi te doniraju svoj dobitak programu za pomoć u hrani na dva načina: Ili mogu dati novac i nahraniti siromašne odmah, ili pridonijeti dugoročnim strukturnim reformama u sustavu opskrbe hranom.
Rezultati su bili iznenađujući. Oni koji su imali više moći, bili su skloniji odabrati reforme umjesto trenutačne pomoći, kako bi riješili problem gladi.
U sličnom eksperimentu, 465 ljudi moglo je izabrati između toga da zadrži 1.000 dolara bonusa za sebe sada ili dobije veći svotu godišnje. Zauzvrat, mogli su dati novac drugoj osobi sada ili veću svotu kasnije. Oni koji su imali više moći, odabrali su bonus za korištenje u budućnosti.
Naravno, ovi eksperiment ne mogu se računati kao doživotna ponašanja, ali upućuju na to da je odgovornost za formiranje budućnosti prisiljava nositelja moći da razmišlja dugoročno./HMS/
Gates je već donirao 28 milijardi dolara od 2007. kako bi se radilo na iskorjenjivanju smrtonosnih bolesti u svijetu. U sljedećih pet godina planira udvostručiti doniranu svotu za istraživanje u obnovljive izvore energije.
Nije jedini. Kada super bogati zarade milijarde, često počnu s pokušajima spašavanja svijeta. Zbog čega su toliko odlučni i darežljivi da naprave svijet boljim mjestom za buduće generacije?
Nova studija koju predvodi Leigh Plunkett Tost sa sveučilišta Michigan, ukazuje na to da moć ne korumpira, već čovjeka čini još darežljivijim, što je suprotno onome što ljudi vjeruju.
‘Prethodna istraživanja otkrila su da moć potiče ljude da budu više usmjereni na svoje interesne sfere’, rekla je koautorica studije Kimberly Wade-Benzoni, profesorica na sveučilištu Duke. ‘Dodajemo dimenziju vremena, i otkrivamo da moć navodi ljude da se ponašaju darežljivije prema budućim generacijama’, rekla je.
Istraživači su do ovih zaključaka stigli provodeći niz eksperimenata. U prvom eksperimentu, 222 sudionika nasumično su odabrana za visokopozicionirani i niskopozicionirani statusi morali su se izraziti pismenim zadatkom. Prvi su se trebali prisjetiti situacije u kojoj su imali moć nad drugima, a drugi su pisali o epizodi u kojima nisu imali moć.
Kada su mislili da je njihov zadatak gotov, predstavljena im je mogućnost da sudjeluju u lutriji kao nagradi te doniraju svoj dobitak programu za pomoć u hrani na dva načina: Ili mogu dati novac i nahraniti siromašne odmah, ili pridonijeti dugoročnim strukturnim reformama u sustavu opskrbe hranom.
Rezultati su bili iznenađujući. Oni koji su imali više moći, bili su skloniji odabrati reforme umjesto trenutačne pomoći, kako bi riješili problem gladi.
U sličnom eksperimentu, 465 ljudi moglo je izabrati između toga da zadrži 1.000 dolara bonusa za sebe sada ili dobije veći svotu godišnje. Zauzvrat, mogli su dati novac drugoj osobi sada ili veću svotu kasnije. Oni koji su imali više moći, odabrali su bonus za korištenje u budućnosti.
Naravno, ovi eksperiment ne mogu se računati kao doživotna ponašanja, ali upućuju na to da je odgovornost za formiranje budućnosti prisiljava nositelja moći da razmišlja dugoročno./HMS/
