NA ZEMLJI je u tijeku "biološko uništenje" životinjskih vrsta za što je zadnjih desetljeća odgovorno globalno uništavanje prirodnog okoliša uzrokovano ljudskom aktivnošću, navodi se u novoj znanstvenoj studiji objavljenoj u stručnom časopisu u kojoj se potvrđuju teze o šestom masovnom izumiranju vrsta u povijesti planeta.
U tijeku je ugibanje milijarda jedinki tisuća različitih životinjskih vrsta, kako onih običnih tako i rijetkih, stoji u studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).
"Taj je proces mnogo žešći nego što se ranije smatralo", upozorava se. "Zadnjih nekoliko desetljeća gubitak staništa, prenapučenost, invazivni organizmi, onečišćenje, zatrovanost, a u novije doba nagle i učestale klimatske promjene kao i interakcija svih tih čimbenika, izazvali su katastrofalno opadanje broja jedinki populacija običnih i rijetkih vrsta", piše u studiji.
Pet masovnih izumiranja u 500 milijuna godina
U proteklih 500 milijuna godina bilo je pet "masovnih izumiranja" na Zemlji tijekom kojih je 75 posto vrsta nestalo.
Posljednji put zbilo se to prije 66 milijuna godina, kada je nestalo 76 posto svih vrsta uključujući dinosaure zbog vulkanskih aktivnosti, promjena klime i udara asteroida.
Studiju su proveli znanstvenici sa sveučilišta Stanford i Nacionalnog autonomnog sveučilišta iz Meksika. Ona obuhvaća 27.600 kopnenih kralježnjaka i detaljniju analizu 177 vrsta sisavaca izloženih izumiranju između 1900. i 2015. godine. Pokazala je izuzetno visok stupanj opadanja populacije u skupini kralježnjaka.
Od 27.600 vrsta koje obuhvaćaju gotovo polovicu poznatih kralježnjaka, trećina njih ili 8851 u padu je brojem jedinki, ali i po geografskom prostoru, iako se te vrste ne smatraju ugroženima.
U skupini 177 sisavaca obuhvaćenih studijom, svi su izgubili 30 ili više posto staništa, a u više od 40 posto tih 177 vrsta populacija je pala iznad 80 posto.
"Nekoliko vrsta sisavaca koje su smatrane relativno sigurnima prije desetljeće ili dva sada su ugrožene", piše u studiji.
Kao primjer citira se golem pad populacije geparda, orangutana, lavova, ljuskavaca i žirafa.
Opadanje broja jedinki i izumiranje "zastrašujući je napad na temelje ljudske civilizacije", navodi se u izvješću i upozorava da će taj proces "imati ozbiljne ekološke, gospodarske i socijalne posljedice".
"Čovječanstvo će u konačnici platiti visoku cijenu za desetkovanje vrsta" na jedinom planetu koji poznajemo u svemiru, upozorava se.
Odgovorni za taj proces su "biotičko razaranje, prenapučenost ljudi te stalan rast stanovništva, pretjerana potrošnja, napose onih bogatih".
Prostor za akciju je vrlo sužen - najviše dva do tri desetljeća.
"Svi pokazatelji upućuju da slijedi još snažniji napad na bioraznolikost idućih desetljeća i pred nama je sumorna sliku budućeg života, uključujući ljudske vrste", zaključuje studija.
U tijeku je ugibanje milijarda jedinki tisuća različitih životinjskih vrsta, kako onih običnih tako i rijetkih, stoji u studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).
"Taj je proces mnogo žešći nego što se ranije smatralo", upozorava se. "Zadnjih nekoliko desetljeća gubitak staništa, prenapučenost, invazivni organizmi, onečišćenje, zatrovanost, a u novije doba nagle i učestale klimatske promjene kao i interakcija svih tih čimbenika, izazvali su katastrofalno opadanje broja jedinki populacija običnih i rijetkih vrsta", piše u studiji.
Pet masovnih izumiranja u 500 milijuna godina
U proteklih 500 milijuna godina bilo je pet "masovnih izumiranja" na Zemlji tijekom kojih je 75 posto vrsta nestalo.
Posljednji put zbilo se to prije 66 milijuna godina, kada je nestalo 76 posto svih vrsta uključujući dinosaure zbog vulkanskih aktivnosti, promjena klime i udara asteroida.
Studiju su proveli znanstvenici sa sveučilišta Stanford i Nacionalnog autonomnog sveučilišta iz Meksika. Ona obuhvaća 27.600 kopnenih kralježnjaka i detaljniju analizu 177 vrsta sisavaca izloženih izumiranju između 1900. i 2015. godine. Pokazala je izuzetno visok stupanj opadanja populacije u skupini kralježnjaka.
Od 27.600 vrsta koje obuhvaćaju gotovo polovicu poznatih kralježnjaka, trećina njih ili 8851 u padu je brojem jedinki, ali i po geografskom prostoru, iako se te vrste ne smatraju ugroženima.
U skupini 177 sisavaca obuhvaćenih studijom, svi su izgubili 30 ili više posto staništa, a u više od 40 posto tih 177 vrsta populacija je pala iznad 80 posto.
"Nekoliko vrsta sisavaca koje su smatrane relativno sigurnima prije desetljeće ili dva sada su ugrožene", piše u studiji.
Kao primjer citira se golem pad populacije geparda, orangutana, lavova, ljuskavaca i žirafa.
Opadanje broja jedinki i izumiranje "zastrašujući je napad na temelje ljudske civilizacije", navodi se u izvješću i upozorava da će taj proces "imati ozbiljne ekološke, gospodarske i socijalne posljedice".
"Čovječanstvo će u konačnici platiti visoku cijenu za desetkovanje vrsta" na jedinom planetu koji poznajemo u svemiru, upozorava se.
Odgovorni za taj proces su "biotičko razaranje, prenapučenost ljudi te stalan rast stanovništva, pretjerana potrošnja, napose onih bogatih".
Prostor za akciju je vrlo sužen - najviše dva do tri desetljeća.
"Svi pokazatelji upućuju da slijedi još snažniji napad na bioraznolikost idućih desetljeća i pred nama je sumorna sliku budućeg života, uključujući ljudske vrste", zaključuje studija.
