Znanstvenici su objavili da su u pećini u Izraelu pronašli fosil ljudske čeljusti koji je star između 177.000 i 194.000 godina. Ako otkriće bude potvrđeno, izazvat će velike promjene u dosadašnjem shvaćanju rane ljudske povijesti. Naime, to će značiti da je Homo sapiens napustio afrički kontinent 50.000 godina ranije nego se dosad mislilo, piše New York Times.
Prijašnja otkrića u Izraelu uvjerila su neke antropologe da su moderni ljudi počeli napuštati Afriku prije 90.000 do 120.000 godina, no posljednja otkrića uvelike mijenjaju tu teoriju.
'Ovo su najraniji ostaci modernog čovjeka izvan Afrike', kaže John Hawks, paleoantropolog sa Sveučilišta Wisconsin.
Gornji dio čeljusti, koji uključuje i sedam gotovo netaknutih zuba, opisani su u časopisu Science i potvrđuju raniju genetsku studiju koja kaže da su ljudi napustili Afriku puno prije nego se isprva mislilo.
'Iznenađuje kako dobro ova nova otkrića nadopunjuju prijašnja iz kojih se rađa jedna sasvim nova slika o evoluciji Homo sapiensa', kaže Julia Galway-Witham, znanstvenica u Prirodoslovnom muzeju u Londonu.
Ipak, doktor Hawks i ostali znanstvenici savjetuju oprez prilikom interpretiranja novih podataka. Naime, iako ova drevna osoba ima mnogo istih karakteristika kao i moderni čovjek, vjerojatno je ipak izgledala mnogo drukčije od današnjih ljudi.
'Rani moderni ljudi u mnogočemu uopće nisu bili moderni', kaže Jean-Jacques Hublin, ravnatelj Odsjeka za evoluciju na Institutu Max Planck u Njemačkoj.
Doktor Hublin pojašnjava da konstatacijom da čeljust potječe od modernog čovjeka, znanstvenici zapravo žele reći da je ta drevna osoba morfološki mnogo srodnija nama nego neandertalcima.
To ipak ne znači da ova osoba dijeli DNA s bilo kime tko danas živi. Moguće je da čeljust pripada jednoj posve nepoznatoj populaciji Homo sapiensa koja je napustila Afriku pa potom izumrla.
Da bi se dobio točan odgovor, morala bi se analizirati DNA, no nju je vrlo teško dobiti iz fosiliziranog ostatka.
Inače, čeljust je pronašao tim doktora Israela Hershkovitza, paleoantropolaga iz Tel Aviva, dok su istraživali područje planine Carmel. Na kost je prvi upozorio lokalni ribar još 2002.
Već je dugo poznato da su u ovom kraju živjeli preci ljudi još prije 160.000 i 250.000 godina. Skrivali su se u pukotinama vapnenačkih stijena i lovili jelene, gazele i divlje bikove te sakupljali kornjačina i nojeva jaja.
Doktor Hershkovitz je do sličnog pronalaska došao i 2015. godine kad je otkrio 55.000 godina staru lubanju. No njegovo otkriće 400.000 godina starog zubala naišlo je na kritiku radi načina na koji je prikazano u medijima.
Stoga je Hershkovitz novootkrivenu čeljust poslao na svojevrsnu turneju oko svijeta kako bi uvjerio sve nevjerne Tome da se doista radi o čeljusti staroj između 90.000 do 120.000 godina.
Jedna od prvih stanica na spomenutoj turneji bila je Austrija. Naime, u Beču je potvrđeno da se ne radi o kostima neandertalca, već modernog čovjeka.
Koristeći metodu mikro CT skeniranja, doktor Gerhard W. Weber sa Sveučilišta u Beču izradio je 3D repliku koja mu je omogućila vrlo detaljan pregled površine. Zatim je kost usporedio s kostima neandertalaca, Homo erectusa i nekih drugih oblika Homo sapiensa koji su u srednjem pleistocenu živjeli u Aziji, Africi, Europi i Sjevernoj Africi.
'Oblik drugog kutnjaka i pretkutnjaka izgleda kao kod modernog čovjeka', rekao je Weber.
Test je također pokazao i sličnost u bazi kosti obraza.
Arheolozi iz Australije, Francuske i Izraela potom su pomoću tri različite tehnike odredili starost čeljusti i usuglasili se da je stara između 177.000 i 194.000 godina što se poklapa s ranijim podacima o naseljenosti tog područja u navedeno doba.
'To je vjerojatno najstariji Homo sapiens ikad pronađen izvan Afrike', rekao je antropolog Rolf M. Quam sa Sveučilišta Binghamton u New Yorku, inače autor studije.
'Iz ovoga se čini de su ljudi napustili Afriku puno prije nego smo ranije mislili. Štoviše, možda su odlazili iz Afrike u nekoliko navrata. Možda se nije, kao što smo dosad mislili, dogodio jedan veliki egzodus iz Afrike, već su ljudi odlazili u različitim intervalima. Nemamo baš često priliku o nekom događaju govoriti u superlativima, no ovo je zasigurno takav slučaj.'
Prijašnja otkrića u Izraelu uvjerila su neke antropologe da su moderni ljudi počeli napuštati Afriku prije 90.000 do 120.000 godina, no posljednja otkrića uvelike mijenjaju tu teoriju.
'Ovo su najraniji ostaci modernog čovjeka izvan Afrike', kaže John Hawks, paleoantropolog sa Sveučilišta Wisconsin.
Gornji dio čeljusti, koji uključuje i sedam gotovo netaknutih zuba, opisani su u časopisu Science i potvrđuju raniju genetsku studiju koja kaže da su ljudi napustili Afriku puno prije nego se isprva mislilo.
'Iznenađuje kako dobro ova nova otkrića nadopunjuju prijašnja iz kojih se rađa jedna sasvim nova slika o evoluciji Homo sapiensa', kaže Julia Galway-Witham, znanstvenica u Prirodoslovnom muzeju u Londonu.
Ipak, doktor Hawks i ostali znanstvenici savjetuju oprez prilikom interpretiranja novih podataka. Naime, iako ova drevna osoba ima mnogo istih karakteristika kao i moderni čovjek, vjerojatno je ipak izgledala mnogo drukčije od današnjih ljudi.
'Rani moderni ljudi u mnogočemu uopće nisu bili moderni', kaže Jean-Jacques Hublin, ravnatelj Odsjeka za evoluciju na Institutu Max Planck u Njemačkoj.
Doktor Hublin pojašnjava da konstatacijom da čeljust potječe od modernog čovjeka, znanstvenici zapravo žele reći da je ta drevna osoba morfološki mnogo srodnija nama nego neandertalcima.
To ipak ne znači da ova osoba dijeli DNA s bilo kime tko danas živi. Moguće je da čeljust pripada jednoj posve nepoznatoj populaciji Homo sapiensa koja je napustila Afriku pa potom izumrla.
Da bi se dobio točan odgovor, morala bi se analizirati DNA, no nju je vrlo teško dobiti iz fosiliziranog ostatka.
Inače, čeljust je pronašao tim doktora Israela Hershkovitza, paleoantropolaga iz Tel Aviva, dok su istraživali područje planine Carmel. Na kost je prvi upozorio lokalni ribar još 2002.
Već je dugo poznato da su u ovom kraju živjeli preci ljudi još prije 160.000 i 250.000 godina. Skrivali su se u pukotinama vapnenačkih stijena i lovili jelene, gazele i divlje bikove te sakupljali kornjačina i nojeva jaja.
Doktor Hershkovitz je do sličnog pronalaska došao i 2015. godine kad je otkrio 55.000 godina staru lubanju. No njegovo otkriće 400.000 godina starog zubala naišlo je na kritiku radi načina na koji je prikazano u medijima.
Stoga je Hershkovitz novootkrivenu čeljust poslao na svojevrsnu turneju oko svijeta kako bi uvjerio sve nevjerne Tome da se doista radi o čeljusti staroj između 90.000 do 120.000 godina.
Jedna od prvih stanica na spomenutoj turneji bila je Austrija. Naime, u Beču je potvrđeno da se ne radi o kostima neandertalca, već modernog čovjeka.
Koristeći metodu mikro CT skeniranja, doktor Gerhard W. Weber sa Sveučilišta u Beču izradio je 3D repliku koja mu je omogućila vrlo detaljan pregled površine. Zatim je kost usporedio s kostima neandertalaca, Homo erectusa i nekih drugih oblika Homo sapiensa koji su u srednjem pleistocenu živjeli u Aziji, Africi, Europi i Sjevernoj Africi.
'Oblik drugog kutnjaka i pretkutnjaka izgleda kao kod modernog čovjeka', rekao je Weber.
Test je također pokazao i sličnost u bazi kosti obraza.
Arheolozi iz Australije, Francuske i Izraela potom su pomoću tri različite tehnike odredili starost čeljusti i usuglasili se da je stara između 177.000 i 194.000 godina što se poklapa s ranijim podacima o naseljenosti tog područja u navedeno doba.
'To je vjerojatno najstariji Homo sapiens ikad pronađen izvan Afrike', rekao je antropolog Rolf M. Quam sa Sveučilišta Binghamton u New Yorku, inače autor studije.
'Iz ovoga se čini de su ljudi napustili Afriku puno prije nego smo ranije mislili. Štoviše, možda su odlazili iz Afrike u nekoliko navrata. Možda se nije, kao što smo dosad mislili, dogodio jedan veliki egzodus iz Afrike, već su ljudi odlazili u različitim intervalima. Nemamo baš često priliku o nekom događaju govoriti u superlativima, no ovo je zasigurno takav slučaj.'
