Najmanje 600 milijuna ljudi na godinu ili svaki deseti u svijetu razboli se od zdravstveno neispravne hrane, a umire ih 420.000, među kojima je čak trećina djeca do pet godina, objavila je jučer Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), piše Večernji list BiH.
Uzročnici bakterije
U prvom svjetskom izvješću o bolestima izazvanima neispravnom hranom WHO poziva vlade i prehrambenu industriju da poboljšaju inspekcije i nadzor proizvodnje hrane, od farme, preko tvorničke dvorane, do stola. Bolesti prouzročene bakterijom kakva je Salmonella, zatim virusima, parazitima, otrovima i kemikalijama, uglavnom izazivaju prolazne simptome poput mučnine, dijareje, povraćanja. No one mogu također izazvati dugoročne bolesti kakve su rak, bubrežne ili jetrene bolesti, epilepsija, artritis, navodi UN-ova agencija. Gotovo 600 milijuna ljudi oboli svake godine, a umire 420.000 od zdravstveno neispravne hrane, od čega 125.000 djece mlađe od pet godina.
"Dosad smo se borili protiv nevidljivog neprijatelja, protiv duha", kazao je dr. Kazuaki Miyagishima, direktor WHO-a u odjelu za sigurnost hrane, zoonoze (bolesti i infekcije koje se sa životinja prenose na čovjeka) te za bolesti izazvane hranom.
Ti su podaci "vrlo konzervativna procjena, uvjereni smo da je stvarni broj veći", kaže Miyagishima. Neispravno postupanje u lancu proizvodnje hrane može imati dalekosežne posljedice jer ako su u nekoj zemlji izvoznici hrane slabi standardi, to pogađa i države uvoznice. Nadalje, neispravno rukovanje, primjerice kad je riječ o uličnim prodavačima, problem je u brojnim zemljama. "Mnogo je bolje ulagati u edukaciju uličnih prodavača nego ih kažnjavati", ističe dr. Arie Hendrik Havelaar sa sveučilišta University of Florida. Zdravstveno neispravna hrana izaziva bolesti diljem svijeta, no najveći broj oboljenja i smrtnosti događa se u zemljama u razvoju. Stanje je najteže u Africi i jugoistočnoj Aziji, gdje je i najveća stopa smrtnosti - 320.000.
Djeca rizična skupina
Za usporedbu, u Europi je WHO zabilježio smrt 5000 osoba, odnosno 9000 u Americi. Dijareične bolesti najodgovornije su za oboljenja i smrti izazvane hranom - 550 milijuna oboljelih i 230.000 smrti na godinu. Djeca su najteže pogođena dijarejom: 220 milijuna oboljelih i 96.000 smrti na godinu. Dijareju često izaziva konzumacija sirovog ili nedovoljno kuhanog odnosno pečenog mesa, zatim konzumacija jaja, svježih proizvoda te mliječnih proizvoda kontaminiranih norovirusom, bakterijom Campylobacter, netipičnim salmonelama i enteropatogenom E. coli.
Uzročnici bakterije
U prvom svjetskom izvješću o bolestima izazvanima neispravnom hranom WHO poziva vlade i prehrambenu industriju da poboljšaju inspekcije i nadzor proizvodnje hrane, od farme, preko tvorničke dvorane, do stola. Bolesti prouzročene bakterijom kakva je Salmonella, zatim virusima, parazitima, otrovima i kemikalijama, uglavnom izazivaju prolazne simptome poput mučnine, dijareje, povraćanja. No one mogu također izazvati dugoročne bolesti kakve su rak, bubrežne ili jetrene bolesti, epilepsija, artritis, navodi UN-ova agencija. Gotovo 600 milijuna ljudi oboli svake godine, a umire 420.000 od zdravstveno neispravne hrane, od čega 125.000 djece mlađe od pet godina.
"Dosad smo se borili protiv nevidljivog neprijatelja, protiv duha", kazao je dr. Kazuaki Miyagishima, direktor WHO-a u odjelu za sigurnost hrane, zoonoze (bolesti i infekcije koje se sa životinja prenose na čovjeka) te za bolesti izazvane hranom.
Ti su podaci "vrlo konzervativna procjena, uvjereni smo da je stvarni broj veći", kaže Miyagishima. Neispravno postupanje u lancu proizvodnje hrane može imati dalekosežne posljedice jer ako su u nekoj zemlji izvoznici hrane slabi standardi, to pogađa i države uvoznice. Nadalje, neispravno rukovanje, primjerice kad je riječ o uličnim prodavačima, problem je u brojnim zemljama. "Mnogo je bolje ulagati u edukaciju uličnih prodavača nego ih kažnjavati", ističe dr. Arie Hendrik Havelaar sa sveučilišta University of Florida. Zdravstveno neispravna hrana izaziva bolesti diljem svijeta, no najveći broj oboljenja i smrtnosti događa se u zemljama u razvoju. Stanje je najteže u Africi i jugoistočnoj Aziji, gdje je i najveća stopa smrtnosti - 320.000.
Djeca rizična skupina
Za usporedbu, u Europi je WHO zabilježio smrt 5000 osoba, odnosno 9000 u Americi. Dijareične bolesti najodgovornije su za oboljenja i smrti izazvane hranom - 550 milijuna oboljelih i 230.000 smrti na godinu. Djeca su najteže pogođena dijarejom: 220 milijuna oboljelih i 96.000 smrti na godinu. Dijareju često izaziva konzumacija sirovog ili nedovoljno kuhanog odnosno pečenog mesa, zatim konzumacija jaja, svježih proizvoda te mliječnih proizvoda kontaminiranih norovirusom, bakterijom Campylobacter, netipičnim salmonelama i enteropatogenom E. coli.
