Povezani članci
Znanstvenici već stoljećima znaju da suncokreti prate kretanje Sunca, okrećući svoje cvjetove od istoka prema zapadu kako dan odmiče, ali dosad nisu znali zašto je tome tako.
U novom američkom istraživanju pokazalo se da se kretanje suncokreta za Suncem uzrokuje njihov unutarnji biološki sat, a te promjene pozicija biljke čine i većim i pčelama privlačnijim.
"Ovo je prvi poznati primjer da rast neke biljke modulira njezin unutarnji sat i da to ima čak i evolucijske posljedice", rekla je voditeljica istraživanja Stacey Harmer s Kalifornijskog sveučilišta.
Najmanje od 1898. znanstvenici promatraju kako suncokreti počinju dan okrenuti prema istoku i tijekom se dana polako okreću prema zapadu, da bi se tijekom noći ponovo vratili na istok. Nitko dosad nije uspio shvatiti što regulira taj proces.
Kako bi ustanovili je li u pitanju biološki sat ili se biljke jednostavno kreću po nekom predodređenom rasporedu, američki biolozi proveli su niz eksperimenata.
Prvo su suncokrete privezali kolcima tako da se ne mogu micati, a zatim ih postavili u posude koje su na početku dana okrenuli na zapad, suprotno od signala koje uobičajeno dobivaju od Sunca. Time su im uspjeli poremetiti ritam.
Zatim su ih postavili u laboratorij s fiksiranim umjetnim svjetlom i ustanovili da su se suncokreti nekoliko dana njihali naprijed-natrag. "To je ponašanje kakvo očekujete od mehanizma kojeg pogoni unutarnji sat", rekla je Harmen.
Potom su napravili umjetno svjetlo koje se kreće od istoka prema zapadu. Suncokreti su uspjeli uskladiti svoje pokrete u skladu s kretanjem svjetla kada je ono pratilo 24-satni ritam, ali nisu kad je ritam promijenjen na 30 sati.
Sve ih je to dovelo do zaključka da je u suncokretima nešto povezano s 24-satnim ritmom kretanja.
Ali što je to što zapravo uzrokuje kretanje suncokreta? Znanstvenici su ustanovili da jedna strana stabljike, ovisno o dobu dana, raste brže od druge strane. A to uzrokuje da biljka njiše svojim cvijetom.
Harmer je objasnila da je takav tip rasta drugačiji od redovnog rasta suncokreta i javlja se na dnevnoj bazi, odnosno u 24-satnom ritmu.
Pokazalo se da je to za biljku dosta važno jer su one okrenute od Sunca tijekom eksperimenata imala 10 posto manje listove od prosječnih.
Također, suncokreti koji su ujutro bilo okrenuti prema istoku privukli su pet puta više pčela od onih umjetno okrenutih na zapad. To pokazuje da postoji evolucijska korist od toga što suncokreti "jure" za Suncem.
"Pčele vole tople cvjetove", objasnila je Harmer u radu objavljenom u časopisu Science.
U novom američkom istraživanju pokazalo se da se kretanje suncokreta za Suncem uzrokuje njihov unutarnji biološki sat, a te promjene pozicija biljke čine i većim i pčelama privlačnijim.
"Ovo je prvi poznati primjer da rast neke biljke modulira njezin unutarnji sat i da to ima čak i evolucijske posljedice", rekla je voditeljica istraživanja Stacey Harmer s Kalifornijskog sveučilišta.
Najmanje od 1898. znanstvenici promatraju kako suncokreti počinju dan okrenuti prema istoku i tijekom se dana polako okreću prema zapadu, da bi se tijekom noći ponovo vratili na istok. Nitko dosad nije uspio shvatiti što regulira taj proces.
Kako bi ustanovili je li u pitanju biološki sat ili se biljke jednostavno kreću po nekom predodređenom rasporedu, američki biolozi proveli su niz eksperimenata.
Prvo su suncokrete privezali kolcima tako da se ne mogu micati, a zatim ih postavili u posude koje su na početku dana okrenuli na zapad, suprotno od signala koje uobičajeno dobivaju od Sunca. Time su im uspjeli poremetiti ritam.
Zatim su ih postavili u laboratorij s fiksiranim umjetnim svjetlom i ustanovili da su se suncokreti nekoliko dana njihali naprijed-natrag. "To je ponašanje kakvo očekujete od mehanizma kojeg pogoni unutarnji sat", rekla je Harmen.
Potom su napravili umjetno svjetlo koje se kreće od istoka prema zapadu. Suncokreti su uspjeli uskladiti svoje pokrete u skladu s kretanjem svjetla kada je ono pratilo 24-satni ritam, ali nisu kad je ritam promijenjen na 30 sati.
Sve ih je to dovelo do zaključka da je u suncokretima nešto povezano s 24-satnim ritmom kretanja.
Ali što je to što zapravo uzrokuje kretanje suncokreta? Znanstvenici su ustanovili da jedna strana stabljike, ovisno o dobu dana, raste brže od druge strane. A to uzrokuje da biljka njiše svojim cvijetom.
Harmer je objasnila da je takav tip rasta drugačiji od redovnog rasta suncokreta i javlja se na dnevnoj bazi, odnosno u 24-satnom ritmu.
Pokazalo se da je to za biljku dosta važno jer su one okrenute od Sunca tijekom eksperimenata imala 10 posto manje listove od prosječnih.
Također, suncokreti koji su ujutro bilo okrenuti prema istoku privukli su pet puta više pčela od onih umjetno okrenutih na zapad. To pokazuje da postoji evolucijska korist od toga što suncokreti "jure" za Suncem.
"Pčele vole tople cvjetove", objasnila je Harmer u radu objavljenom u časopisu Science.
