Blitva nas nekako uvijek vrati u djetinjstvo, poznato mrštenje za sve što je zeleno i ubjeđivanje majki kako je to zdravo, kako ćemo od nje porasti, biti snažni i bolje učiti.
Sve, sve, ali ovaj argument za učenje nikada nije palio. I nekako smo tu blitvu uvijek miješali sa zeljem, prosto nam je bilo svejedno, zeleno pa zeleno.
Kako su godine prolazile, kako smo počeli da shvatamo njenu stvarnu vrijednost, tako smo počeli i da je sve češće konzumiramo, bez mrštenja, na neke nove načine i uz neka druga jela. A kako se to, nekad, “omiljeno” povrće sadi, red je da se podsjetimo.
Ovo je dvogodišnje povrće lako za gajenje. U prvoj godini obrazuje dubok korijen i lisnu rozetu, a u drugoj cvjetno stablo. Nema velike proizvodne zahtjeve i kratke je vegetacije – od sadnje do berbe prođe 8-12 nedjelja. Najviše joj odgovaraju srednje teška, plodna zemljišta, kod kojih je pH vrijednost 6,5-8.
Ne podnosi monokulturu. Ovo povrće se gaji na drugom mjestu u plodoredu, direktnom sjetvom, rjeđe iz rasada. Sije se u septembru na međuredni razmak 25-30, dok je razmak između biljaka 15-20 centimetara. Da bi berba bila što duža, najbolje je da se u svakom roku sije sukcesivno, u razmaku od desetak dana.
Gaji se zbog listova. Najčešće se kuva na pari ili se listovi drže za duge drške i provlače kroz ključalu vodu. Poslije toga se odstrane drške, a listovi začine bijelim lukom i maslinovim uljem i time prelije kuvani krompir. Uspješno zamjenjuje spanać. Prednost joj je što može da se zamrzava.
Bogata je vitaminom A, vitaminima B kompleksa – B1, B3, B6, B9, vitaminom C, a ona je jedna od biljaka sa najvećom koncentracijom vitamina K. Od minerala, bogata je kalcijumom, natrijumom, kalijumom, gvožđem (više od spanaća), magnezijumom, fosforom, rastvorljivim vlaknima, omega-3 masnim kiselinama i brojnim antioksidantima.
Sve, sve, ali ovaj argument za učenje nikada nije palio. I nekako smo tu blitvu uvijek miješali sa zeljem, prosto nam je bilo svejedno, zeleno pa zeleno.
Kako su godine prolazile, kako smo počeli da shvatamo njenu stvarnu vrijednost, tako smo počeli i da je sve češće konzumiramo, bez mrštenja, na neke nove načine i uz neka druga jela. A kako se to, nekad, “omiljeno” povrće sadi, red je da se podsjetimo.
Ovo je dvogodišnje povrće lako za gajenje. U prvoj godini obrazuje dubok korijen i lisnu rozetu, a u drugoj cvjetno stablo. Nema velike proizvodne zahtjeve i kratke je vegetacije – od sadnje do berbe prođe 8-12 nedjelja. Najviše joj odgovaraju srednje teška, plodna zemljišta, kod kojih je pH vrijednost 6,5-8.
Ne podnosi monokulturu. Ovo povrće se gaji na drugom mjestu u plodoredu, direktnom sjetvom, rjeđe iz rasada. Sije se u septembru na međuredni razmak 25-30, dok je razmak između biljaka 15-20 centimetara. Da bi berba bila što duža, najbolje je da se u svakom roku sije sukcesivno, u razmaku od desetak dana.
Gaji se zbog listova. Najčešće se kuva na pari ili se listovi drže za duge drške i provlače kroz ključalu vodu. Poslije toga se odstrane drške, a listovi začine bijelim lukom i maslinovim uljem i time prelije kuvani krompir. Uspješno zamjenjuje spanać. Prednost joj je što može da se zamrzava.
Bogata je vitaminom A, vitaminima B kompleksa – B1, B3, B6, B9, vitaminom C, a ona je jedna od biljaka sa najvećom koncentracijom vitamina K. Od minerala, bogata je kalcijumom, natrijumom, kalijumom, gvožđem (više od spanaća), magnezijumom, fosforom, rastvorljivim vlaknima, omega-3 masnim kiselinama i brojnim antioksidantima.
