Daleko sam u tuđini
Daleko od kuće svoje
Dušom čeznem da se vratim
Tamo gdje je selo moje.

Maštam stalno da se vratim
Tuđina me ova smara
Često sanjam, glas joj čujem
Da me zove majka stara.

Vratiti se na ognjište
To je mome srcu želja
Kad se sjetim, doma svoga
Ono igra od veselja.

Vratit ću se jednog dana
Svome selu, svojoj kući
Da me opet pijetli bude
Ranom zorom pjevajući.

Želim opet osjetiti
U proljeće miris cvata
Što pred kućom našom starom
Nudi trešnja razgranata.

I sve što je nekad bilo
Zime, ljeta i jeseni
Sve te divne uspomene
Koje žive još u meni.

Svakom' dođe ista želja
Na prag rodni svoj da dođe
Da tuđini kaže zbogom
I da svome domu pođe.

Autor: Žarko Mađar