Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS najavljuje donošenje uredbe koja će uvesti nove pristojbe. Ovaj put se one odnose na zagađivače zraka.
Prema riječima Zorana Lukača, pomoćnika direktora za upravljanje projektima i međunarodnu suradnju ovog Fonda, ove godine su usvojene izmjene i dopune Zakona o zaštiti zraka koji je predvidio donošenje uredbe kojom se uvodi naknada za zagađenje zraka, piše Akta.ba.
''To je nešto što u Federaciji već funkcionira i što predstavlja značajan izvor sredstava. Taj dio sredstava planiramo plasirati u projekte zaštite životne sredine i energetske efikasnosti'', naveo je Lukač danas sudjelujući na konferenciji Austria Showcase u organizaciji Ureda trgovinskog savjetnika Veleposlanstva Austrije u BiH.
Pristojbe će morati plaćati korisnici motornih vozila te također i veliki zagađivači koji emitiraju SO2 u zrak kao što su temoelektrane, toplane i drugi emiteri koji do sada to nisu bili obvezni.
Ovim će se, smatraju, povećati sredstava Fonda što će im otvoriti mogućnost da financiraju veći broj projekta koji imaju u cilju zaštitu sredine i energetsku efikasnosti.
U planu im je i formiranje revolving fonda za energetsku efikasnost što je u Federaciji već zaživjelo.
"Trenutno smo u izradi dokumenta kojim će se ovo definirati te u razgovorima sa komercijalnim bankama o načinima podrške ovom programu. Planiramo da će fond biti formiran već 1.1.2018.", kazao je Lukač.
Iz Fonda za zaštitu okoliša Federacije kažu Fond na raspolaganju ima 30 posto od ukupnog iznosa koji se prikupi od naknada. Ostalih 70 posto ide za kantonalnu razinu koji dalje raspoređuju sredstava po projektima.
S tih 30 posto financiraju projekte zaštite okoliša, zaštite biodiverziteta, infrastrukturne projekte,održivo korištenje prirodnih resursa i sl.
Aida Kapetanović iz Fonda za zaštitu životne sredine navodi da za sredstava Fonda mogu aplicirati javne kompanije, ustanove, poslovni subjekti, a da se realiziraju po principu sufinanciranja kroz donacije te putem kreditnih sredstava Revolving fonda, što su uveli od prošle godine.
Naime, Kapetanović navodi da su preko Union banke omogućili povoljna kreditna sredstva za financiranje projekta energetske efikasnosti. Radi se o kreditima sa rokom otplate od 7 godina, 12 mjeseci grace razdoblja, 2 posto kamatna stopa. Vrijednost projekta koji se financiraju su minimalno od 25.000, a maksimalno od milijun KM.
"Poziv je stalno otvoren. Financiraju se projekti koji se odnose na energetsku efikasnost, tehnološka osuvremenjavanja koja će dovesti do smanjenja potrošnje energije i sl.", navela je Kapetanović.
Prema riječima Zorana Lukača, pomoćnika direktora za upravljanje projektima i međunarodnu suradnju ovog Fonda, ove godine su usvojene izmjene i dopune Zakona o zaštiti zraka koji je predvidio donošenje uredbe kojom se uvodi naknada za zagađenje zraka, piše Akta.ba.
''To je nešto što u Federaciji već funkcionira i što predstavlja značajan izvor sredstava. Taj dio sredstava planiramo plasirati u projekte zaštite životne sredine i energetske efikasnosti'', naveo je Lukač danas sudjelujući na konferenciji Austria Showcase u organizaciji Ureda trgovinskog savjetnika Veleposlanstva Austrije u BiH.
Pristojbe će morati plaćati korisnici motornih vozila te također i veliki zagađivači koji emitiraju SO2 u zrak kao što su temoelektrane, toplane i drugi emiteri koji do sada to nisu bili obvezni.
Ovim će se, smatraju, povećati sredstava Fonda što će im otvoriti mogućnost da financiraju veći broj projekta koji imaju u cilju zaštitu sredine i energetsku efikasnosti.
U planu im je i formiranje revolving fonda za energetsku efikasnost što je u Federaciji već zaživjelo.
"Trenutno smo u izradi dokumenta kojim će se ovo definirati te u razgovorima sa komercijalnim bankama o načinima podrške ovom programu. Planiramo da će fond biti formiran već 1.1.2018.", kazao je Lukač.
Iz Fonda za zaštitu okoliša Federacije kažu Fond na raspolaganju ima 30 posto od ukupnog iznosa koji se prikupi od naknada. Ostalih 70 posto ide za kantonalnu razinu koji dalje raspoređuju sredstava po projektima.
S tih 30 posto financiraju projekte zaštite okoliša, zaštite biodiverziteta, infrastrukturne projekte,održivo korištenje prirodnih resursa i sl.
Aida Kapetanović iz Fonda za zaštitu životne sredine navodi da za sredstava Fonda mogu aplicirati javne kompanije, ustanove, poslovni subjekti, a da se realiziraju po principu sufinanciranja kroz donacije te putem kreditnih sredstava Revolving fonda, što su uveli od prošle godine.
Naime, Kapetanović navodi da su preko Union banke omogućili povoljna kreditna sredstva za financiranje projekta energetske efikasnosti. Radi se o kreditima sa rokom otplate od 7 godina, 12 mjeseci grace razdoblja, 2 posto kamatna stopa. Vrijednost projekta koji se financiraju su minimalno od 25.000, a maksimalno od milijun KM.
"Poziv je stalno otvoren. Financiraju se projekti koji se odnose na energetsku efikasnost, tehnološka osuvremenjavanja koja će dovesti do smanjenja potrošnje energije i sl.", navela je Kapetanović.
