Mjesec dana nakon proglašenja prekida vatre u Pojasu Gaze, Izrael je sporazum prekršio gotovo svakodnevnim napadima u kojima su ubijene stotine ljudi, piše Al Jazeera. Vladin ured za medije u Gazi izvijestio je da je Izrael od 10. listopada do 10. studenog prekršio primirje najmanje 282 puta, nastavljajući zračne i topničke napade te otvarajući izravnu vatru.
Prema njihovim podacima, Izrael je 88 puta pucao na civile, 12 puta upao u stambena područja izvan dogovorene "žute linije", 124 puta bombardirao Gazu i 52 puta uništio privatnu imovinu, uz pritvaranje 23 Palestinca.
Koji su uvjeti prekida vatre?
Sjedinjene Države su 29. rujna predstavile prijedlog od 20 točaka za okončanje rata, oslobađanje zarobljenika, ulazak humanitarne pomoći i povlačenje izraelskih snaga. Prva faza, koja je u tijeku, uključuje prekid neprijateljstava, ukidanje blokade pomoći, oslobađanje svih zarobljenika iz Gaze u zamjenu za oko 2000 palestinskih zatvorenika te povlačenje izraelskih snaga na "žutu liniju".
Sporazum je potpisan 13. listopada na ceremoniji koju je predvodio američki predsjednik Donald Trump, no Izrael i Hamas bili su odsutni, što je odmah izazvalo sumnju u njegovu provedivost. Izrael je u međuvremenu ponovio da neće dopustiti stvaranje palestinske države, dok su SAD nastavile s isporukom oružja i diplomatskom podrškom.
Izrael napada Gazu gotovo svakodnevno
Prema analizi Al Jazeere, Izrael je napao Gazu tijekom 25 od posljednja 31 dana primirja, što znači da je bilo samo šest dana bez prijavljenih napada, smrti ili ozljeda. Unatoč tome, SAD inzistira da je "prekid vatre" i dalje na snazi.
Od stupanja primirja na snagu 10. listopada, Izrael je ubio najmanje 242 Palestinca i ranio 622, prema podacima palestinskog Ministarstva zdravstva. Najsmrtonosniji dani bili su 19. i 29. listopada, kada je ubijeno ukupno 154 ljudi.
Devetnaestog listopada, nakon što su u Rafahu ubijena dva izraelska vojnika, izraelske snage su u valu zračnih napada ubile 45 osoba, optuživši Hamas za kršenje primirja. Brigade Al-Qassam, oružano krilo Hamasa, istaknule su da Izrael kontrolira to područje i da nisu imali kontakt s borcima ondje.
Deset dana kasnije, 29. listopada, Izrael je ubio 109 ljudi, uključujući 52 djece, nakon razmjene vatre u kojoj je život izgubio jedan izraelski vojnik. Komentirajući napade, Trump je rekao novinarima: "Izraelci su uzvratili udarac, i trebali su uzvratiti udarac", nazivajući ih "odmazdom".
Prema posljednjim podacima palestinskog Ministarstva zdravstva, od 7. listopada 2023. do 10. studenog 2025. ubijeno je najmanje 69.179 ljudi, uključujući 20.179 djece, a ranjeno najmanje 170.693.
Izrael i dalje ograničava pomoć
Iako je dogovor predviđao da će "puna pomoć biti odmah poslana u Pojas Gaze", stanje na terenu je drugačije. Svjetski program za hranu (WFP) navodi da u Gazu stiže tek polovica potrebne pomoći u hrani, dok koalicija palestinskih humanitarnih agencija tvrdi da ukupne isporuke čine samo četvrtinu dogovorenog.
Brojke o kamionima pomoći se drastično razlikuju: UN je zabilježio 3451 kamion koji je stigao na odredište, Vladin ured za medije u Gazi 4453 od očekivanih 15.600, dok Bijela kuća tvrdi da je u Gazu ušlo gotovo 15.000 kamiona s komercijalnom robom i pomoći.
Uz to, Izrael je blokirao više od 350 osnovnih prehrambenih proizvoda poput mesa i mliječnih proizvoda, a dopustio uvoz nehranjive hrane kao što su grickalice, čokolada i bezalkoholna pića.
Razmjena zarobljenika i tijela
Prema sporazumu, Hamas je 13. listopada oslobodio 20 preostalih živih izraelskih zarobljenika u zamjenu za 250 Palestinaca na dugotrajnim zatvorskim kaznama i 1700 onih koje je Izrael odveo od početka rata. Dogovor također uključuje povrat tijela 28 izraelskih zarobljenika u zamjenu za 360 palestinskih tijela koja drži Izrael.
Do 10. studenog, Hamas je vratio tijela 24 zarobljenika, navodeći da im je potrebna teška mehanizacija za izvlačenje preostala četiri tijela ispod ruševina. Izrael je dosad vratio 300 palestinskih tijela, od kojih su mnoga, prema izvješćima, bila unakažena i s tragovima mučenja.
Što međunarodno pravo kaže o primirjima?
Prema Institutu Lieber, prekid vatre osmišljen je da zaustavi aktivne borbe, ali njegov status u međunarodnom pravu može biti dvosmislen. Obustava neprijateljstava podrazumijeva prestanak aktivnih vojnih operacija.
Njihov nastavak predstavljao bi kršenje političkog sporazuma, ali ne nužno i kršenje međunarodnog prava, osim ako primirje nije dio obvezujućeg ugovora ili rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Prema njihovim podacima, Izrael je 88 puta pucao na civile, 12 puta upao u stambena područja izvan dogovorene "žute linije", 124 puta bombardirao Gazu i 52 puta uništio privatnu imovinu, uz pritvaranje 23 Palestinca.
Koji su uvjeti prekida vatre?
Sjedinjene Države su 29. rujna predstavile prijedlog od 20 točaka za okončanje rata, oslobađanje zarobljenika, ulazak humanitarne pomoći i povlačenje izraelskih snaga. Prva faza, koja je u tijeku, uključuje prekid neprijateljstava, ukidanje blokade pomoći, oslobađanje svih zarobljenika iz Gaze u zamjenu za oko 2000 palestinskih zatvorenika te povlačenje izraelskih snaga na "žutu liniju".
Sporazum je potpisan 13. listopada na ceremoniji koju je predvodio američki predsjednik Donald Trump, no Izrael i Hamas bili su odsutni, što je odmah izazvalo sumnju u njegovu provedivost. Izrael je u međuvremenu ponovio da neće dopustiti stvaranje palestinske države, dok su SAD nastavile s isporukom oružja i diplomatskom podrškom.
Izrael napada Gazu gotovo svakodnevno
Prema analizi Al Jazeere, Izrael je napao Gazu tijekom 25 od posljednja 31 dana primirja, što znači da je bilo samo šest dana bez prijavljenih napada, smrti ili ozljeda. Unatoč tome, SAD inzistira da je "prekid vatre" i dalje na snazi.
Od stupanja primirja na snagu 10. listopada, Izrael je ubio najmanje 242 Palestinca i ranio 622, prema podacima palestinskog Ministarstva zdravstva. Najsmrtonosniji dani bili su 19. i 29. listopada, kada je ubijeno ukupno 154 ljudi.
Devetnaestog listopada, nakon što su u Rafahu ubijena dva izraelska vojnika, izraelske snage su u valu zračnih napada ubile 45 osoba, optuživši Hamas za kršenje primirja. Brigade Al-Qassam, oružano krilo Hamasa, istaknule su da Izrael kontrolira to područje i da nisu imali kontakt s borcima ondje.
Deset dana kasnije, 29. listopada, Izrael je ubio 109 ljudi, uključujući 52 djece, nakon razmjene vatre u kojoj je život izgubio jedan izraelski vojnik. Komentirajući napade, Trump je rekao novinarima: "Izraelci su uzvratili udarac, i trebali su uzvratiti udarac", nazivajući ih "odmazdom".
Prema posljednjim podacima palestinskog Ministarstva zdravstva, od 7. listopada 2023. do 10. studenog 2025. ubijeno je najmanje 69.179 ljudi, uključujući 20.179 djece, a ranjeno najmanje 170.693.
Izrael i dalje ograničava pomoć
Iako je dogovor predviđao da će "puna pomoć biti odmah poslana u Pojas Gaze", stanje na terenu je drugačije. Svjetski program za hranu (WFP) navodi da u Gazu stiže tek polovica potrebne pomoći u hrani, dok koalicija palestinskih humanitarnih agencija tvrdi da ukupne isporuke čine samo četvrtinu dogovorenog.
Brojke o kamionima pomoći se drastično razlikuju: UN je zabilježio 3451 kamion koji je stigao na odredište, Vladin ured za medije u Gazi 4453 od očekivanih 15.600, dok Bijela kuća tvrdi da je u Gazu ušlo gotovo 15.000 kamiona s komercijalnom robom i pomoći.
Uz to, Izrael je blokirao više od 350 osnovnih prehrambenih proizvoda poput mesa i mliječnih proizvoda, a dopustio uvoz nehranjive hrane kao što su grickalice, čokolada i bezalkoholna pića.
Razmjena zarobljenika i tijela
Prema sporazumu, Hamas je 13. listopada oslobodio 20 preostalih živih izraelskih zarobljenika u zamjenu za 250 Palestinaca na dugotrajnim zatvorskim kaznama i 1700 onih koje je Izrael odveo od početka rata. Dogovor također uključuje povrat tijela 28 izraelskih zarobljenika u zamjenu za 360 palestinskih tijela koja drži Izrael.
Do 10. studenog, Hamas je vratio tijela 24 zarobljenika, navodeći da im je potrebna teška mehanizacija za izvlačenje preostala četiri tijela ispod ruševina. Izrael je dosad vratio 300 palestinskih tijela, od kojih su mnoga, prema izvješćima, bila unakažena i s tragovima mučenja.
Što međunarodno pravo kaže o primirjima?
Prema Institutu Lieber, prekid vatre osmišljen je da zaustavi aktivne borbe, ali njegov status u međunarodnom pravu može biti dvosmislen. Obustava neprijateljstava podrazumijeva prestanak aktivnih vojnih operacija.
Njihov nastavak predstavljao bi kršenje političkog sporazuma, ali ne nužno i kršenje međunarodnog prava, osim ako primirje nije dio obvezujućeg ugovora ili rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
