Ljudska strast za čokoladom traje stoljećima dulje nego što se mislilo, objavili su znanstvenici pošto su pronašli tragove konzumacije njezina ključnog sastojka prije 5000 godina u Južnoj Americi.
Znanstvenici su analizirali keramičke artefakte pronađene na arheološkom nalazištu Santa Ana-La Florida u današnjem Ekvadoru. To je najstarije poznato nalazište civilizacije Mayo-Chinchipe, nazvane tako po dvjema rijekama u podnožju Anda, na granici Ekvadora i Perua.
Analizirali su 220 keramičkih uzorka i u otprilike trećini njih pronašli tragove kakaa.
"To je velika količina koja upućuje na čestu upotrebu. To nije nešto što su slučajno nabrali u šumi", rekla je Claire Lanaud, genetičarka u Centru za međunarodnu suradnju u istraživanju i razvoju poljoprivrede (CIRAD), vodeće autorice studije.
Znači da su ljudi konzumirali kakao otprilike 1500 godina ranije nego što se mislilo. Dosad je bilo poznato da su amazonski Indijanci uzgajali kakao prije 3600 godina.
"Ovo je najstariji poznati trag upotrebe kakaa", rekla je Lanaud.
Suprotno od današnjih čokolada punih šećera i masti, napici od kakaa u ono su doba bili cijenjeni zbog svojih medicinskih vrijednosti i često su se posluživali tijekom vjerskih obreda.
Kakao je bio i vrijedna roba za trgovanje, a njegove sjemenke u nekim su dijelovima Srednje Amerike služile kao sredstvo plaćanja.
"Pošto su ove keramičke posudice pronađene na ceremonijalnim lokacijama, uključujući grobove, vjerojatno je da je kakao bio važan dio ritualno važnih napitaka", kazao je Michael Blake s antroploškog odjela sveučilišta Britanske Kolumbije.
On tvrdi da ovo otkriće, objavljeno u časopisu Nature Ecology & Evolution, može biti važno i botaničarima u istraživanju o tomu na koji se način kakao može prilagoditi klimatskim promjenama.
"To je važna biljka. Većina današnje svjetske populacije upotrebljava kakao u mnoge svrhe. A ujedno je važan dio ljudske priče, osobito povezane s poviješću autohtonih naroda Južne i Srednje Amerike gdje se i danas uzgaja i upotrebljava", prenosi Hina.
Znanstvenici su analizirali keramičke artefakte pronađene na arheološkom nalazištu Santa Ana-La Florida u današnjem Ekvadoru. To je najstarije poznato nalazište civilizacije Mayo-Chinchipe, nazvane tako po dvjema rijekama u podnožju Anda, na granici Ekvadora i Perua.
Analizirali su 220 keramičkih uzorka i u otprilike trećini njih pronašli tragove kakaa.
"To je velika količina koja upućuje na čestu upotrebu. To nije nešto što su slučajno nabrali u šumi", rekla je Claire Lanaud, genetičarka u Centru za međunarodnu suradnju u istraživanju i razvoju poljoprivrede (CIRAD), vodeće autorice studije.
Znači da su ljudi konzumirali kakao otprilike 1500 godina ranije nego što se mislilo. Dosad je bilo poznato da su amazonski Indijanci uzgajali kakao prije 3600 godina.
"Ovo je najstariji poznati trag upotrebe kakaa", rekla je Lanaud.
Suprotno od današnjih čokolada punih šećera i masti, napici od kakaa u ono su doba bili cijenjeni zbog svojih medicinskih vrijednosti i često su se posluživali tijekom vjerskih obreda.
Kakao je bio i vrijedna roba za trgovanje, a njegove sjemenke u nekim su dijelovima Srednje Amerike služile kao sredstvo plaćanja.
"Pošto su ove keramičke posudice pronađene na ceremonijalnim lokacijama, uključujući grobove, vjerojatno je da je kakao bio važan dio ritualno važnih napitaka", kazao je Michael Blake s antroploškog odjela sveučilišta Britanske Kolumbije.
On tvrdi da ovo otkriće, objavljeno u časopisu Nature Ecology & Evolution, može biti važno i botaničarima u istraživanju o tomu na koji se način kakao može prilagoditi klimatskim promjenama.
"To je važna biljka. Većina današnje svjetske populacije upotrebljava kakao u mnoge svrhe. A ujedno je važan dio ljudske priče, osobito povezane s poviješću autohtonih naroda Južne i Srednje Amerike gdje se i danas uzgaja i upotrebljava", prenosi Hina.
