Prema dokumentu “Pregled obrane”, koji je potkraj studenoga prošle godine prihvatilo Predsjedništvo BiH i koji treba dovesti do smanjenja broja pripadnika Oružanih snaga BiH, predviđen je i proces osuvremenjivanja, u što spada i nabava novih helikoptera te seljenje jednog dijela zrakoplovnih snaga u Mostar.
Kako doznaje Večernji list, jedna letačka satnija koja obuhvaća 100 ljudi će doći u Zračnu luku Mostar u Ortiješu koja je dugi niz godina nakon rata i odlaska Stabilizacijskih snaga NATO-a bila samo namijenjena za civilno zrakoplovstvo.
Prije rata u Mostaru je JNA imala zrakoplovnu gimnaziju, a Zračna luka je bila jedna od najperspektivnijih u bivšoj Jugoslaviji zbog klimatskih uvjeta koji su bili idealni za pilote.
No, poslije rata, ponajprije iz politikantskih razloga, to nije bio slučaj. No, sada se stvari ponovno vraćaju gdje su bile. Istodobno, u Sarajevu, Rajlovcu odnosno Banjoj Luci, Mahovljanima ostat će angažirane dvije zračne eskadrile koje imaju po tri satnije. Iako su se oko ove odluke, ponajprije zbog politikantskih razloga, lomila koplja, uvjeti najmanje pola godine u vrijeme jeseni i zime na području Sarajeva nisu primjereni uopće za letenje helikoptera, a kamoli za prijelaz iz Bosne u Hercegovinu preko prijevoja Ivana zbog magle i niskih oblaka.
Na taj je način područje Hercegovine gotovo bilo ostavljeno bez pokrivenosti zračnih snaga koje u bosanskohercegovačkim okolnostima imaju značenje za potrebe Oružanih snaga, ali ponajprije za hitne slučajeve i prirodne nesreće.
Kako doznaje Večernji list, jedna letačka satnija koja obuhvaća 100 ljudi će doći u Zračnu luku Mostar u Ortiješu koja je dugi niz godina nakon rata i odlaska Stabilizacijskih snaga NATO-a bila samo namijenjena za civilno zrakoplovstvo.
Prije rata u Mostaru je JNA imala zrakoplovnu gimnaziju, a Zračna luka je bila jedna od najperspektivnijih u bivšoj Jugoslaviji zbog klimatskih uvjeta koji su bili idealni za pilote.
No, poslije rata, ponajprije iz politikantskih razloga, to nije bio slučaj. No, sada se stvari ponovno vraćaju gdje su bile. Istodobno, u Sarajevu, Rajlovcu odnosno Banjoj Luci, Mahovljanima ostat će angažirane dvije zračne eskadrile koje imaju po tri satnije. Iako su se oko ove odluke, ponajprije zbog politikantskih razloga, lomila koplja, uvjeti najmanje pola godine u vrijeme jeseni i zime na području Sarajeva nisu primjereni uopće za letenje helikoptera, a kamoli za prijelaz iz Bosne u Hercegovinu preko prijevoja Ivana zbog magle i niskih oblaka.
Na taj je način područje Hercegovine gotovo bilo ostavljeno bez pokrivenosti zračnih snaga koje u bosanskohercegovačkim okolnostima imaju značenje za potrebe Oružanih snaga, ali ponajprije za hitne slučajeve i prirodne nesreće.
