U Grudama je 18. studenog 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna. Ova povijesna odluka utemeljena je u trenutku teških izazova i neizvjesnosti za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
U njezin sastav ušlo je 30 općina, Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno, čineći jedinstvenu zajednicu usmjerenu prema očuvanju identiteta i opstojnosti Hrvata na tim prostorima,.
Vlado Šoljić, počasni predsjednik Glavnog vijeća HZHB i nekadašnji visoki dužnosnik u Herceg-Bosni i BiH, rekao je za RTV HB kako je HZ Herceg-Bosna nastala u vremenu potpunog kaosa i rata, kada su Hrvati, bez ikakve pomoći iz Sarajeva, bili prisiljeni na samoorganiziranje radi zaštite vlastitog naroda.
''To nisu bili nikakvi paraustrojbeni potezi, nego legalno djelovanje predstavnika Hrvata u skladu s tadašnjim Ustavom BiH'', naglasio je.
Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne jasno je naglasila poštivanje demokratski izabrane vlasti Republike Bosne i Hercegovine, ali i potrebu očuvanja državne neovisnosti BiH u odnosu na bivšu ili bilo koju buduću Jugoslaviju. Taj korak bio je izraz obrambene nužde i odgovora na nasilje koje se širilo prostorima bivše države.
Predsjednik Herceg Bosne, Mate Boban, snažno je sažeo razloge osnutka riječima: ''Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi''.
''Mi jednostavno ne tražimo nikakvu etničku podjelu Bosne i Hercegovine. Mi hoćemo Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu u postojećim granicama, a unutar hrvatski narod da ima pravo na sebe u kulturnom, gospodarskom, političkom i svakom drugom smislu da bude narod sa svim onim uresima suverenosti kojeg svaki narod ima'', rekao je Boban.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma u 18. ožujka 1994. godine. Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.
U njezin sastav ušlo je 30 općina, Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno, čineći jedinstvenu zajednicu usmjerenu prema očuvanju identiteta i opstojnosti Hrvata na tim prostorima,.
Vlado Šoljić, počasni predsjednik Glavnog vijeća HZHB i nekadašnji visoki dužnosnik u Herceg-Bosni i BiH, rekao je za RTV HB kako je HZ Herceg-Bosna nastala u vremenu potpunog kaosa i rata, kada su Hrvati, bez ikakve pomoći iz Sarajeva, bili prisiljeni na samoorganiziranje radi zaštite vlastitog naroda.
''To nisu bili nikakvi paraustrojbeni potezi, nego legalno djelovanje predstavnika Hrvata u skladu s tadašnjim Ustavom BiH'', naglasio je.
Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne jasno je naglasila poštivanje demokratski izabrane vlasti Republike Bosne i Hercegovine, ali i potrebu očuvanja državne neovisnosti BiH u odnosu na bivšu ili bilo koju buduću Jugoslaviju. Taj korak bio je izraz obrambene nužde i odgovora na nasilje koje se širilo prostorima bivše države.
Predsjednik Herceg Bosne, Mate Boban, snažno je sažeo razloge osnutka riječima: ''Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi''.
''Mi jednostavno ne tražimo nikakvu etničku podjelu Bosne i Hercegovine. Mi hoćemo Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu u postojećim granicama, a unutar hrvatski narod da ima pravo na sebe u kulturnom, gospodarskom, političkom i svakom drugom smislu da bude narod sa svim onim uresima suverenosti kojeg svaki narod ima'', rekao je Boban.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma u 18. ožujka 1994. godine. Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.
