Prema tim planovima, predviđeno je primjenjivanje takozvane progresivne skale po mjesečnim primanjima.
Tako će, ukoliko na kraju bude usvojen ovaj prijedlog, porez na dohodak za one koji imaju neto plaću do 1.500 KM ostati isti. No, teret financiranja gubitaka vladajućih struktura i rupa u proračunima trebali bi, prema ovim planovima, pokriti građani čija su primanja viša od 1.500.
Za one koji imaju plaću do 2.000 KM porez će iznositi 15 posto, dok će onima čija su primanja iznad 2.000 KM mjesečno biti odbijen porez u iznosu od čak 20 posto!
To, u prijevodu, znači da će onome čija neto plaća, primjerice, iznosi 2.000 KM mjesečno biti uziman porez od 400 KM, dakle jedna petina osobnog dohotka. Tako će porezna stopa za neka primanja u većem bh. entitetu imati rast od čak 100 posto!
Inače, od 1. siječnja 2009. godine u FBiH je na snazi bila jedinstvena stopa poreza na dohodak u iznosu od 10 posto, dok je u ranijim godinama ona iznosila tek pet posto. No, ni to nije sve. Prema saznanjima Dnevnog avaza, planirano je i oporezivanje toplog obroka, pa čak i regresa!
Direktor Asocijacije poslodavaca BiH Alija Remzo Bakšić potvrdio je ova saznanja kazavši da u vezi s ovim prijedlogom sve grupacije trebaju prvo napraviti svoje kalkulacije o tome u kojoj mjeri ova stopa donosi opterećenje gospodarstvu.
- Vlasti žele namaknuti nedostajuće prihode. Naš je zahtjev, međutim, bio da se rastereti gospodarstvo, ali isto tako zahtijevamo da se ide k smanjenju rashoda umjesto na nužno povećanje prihoda. Poreze na dohodak u ovakvoj situaciji, kada se kriza ponovo vraća, ne treba povećavati - naglasio je Bakšić.
Međunarodni stručnjak za razvojnu ekonomiju Zlatko Hurtić kaže za "Avaz" da bi podizanje poreza bilo samo još jedan u nizu dokaza da vlasti ne namjeravaju provoditi izborna obećanja da bi balansirali proračunsku potrošnju.
- U uvjetima kada stand-by aranžman nije izvjestan i kada unutarnji dug raste prekomjernim zaduženjem vlasti na svim razinama, podizanjem poreza pokušava se održati neodrživo visoka razina javne potrošnje. To samo potvrđuje da i ova vlast kani zadržati proračune samo u funkciji javne administracije i socijalnih transfera. Ne postoji gotovo nikakva podrška javnim investicijama, gospodarstvu ili poljoprivredi - smatra Hurtić.
Hurtić dodaje da rast poreza, uključujući i PDV-a, u uvjetima rastuće ekonomske krize ne samo da je nepoželjan nego i kontraproduktivan. U slučaju povećanja PDV-a, o čemu se već duže razmišlja, kako navodi Hurtić, doći će do rasta cijena, smanjenja potražnje, a samim time i kupovne moći domaćinstava, što će, u konačnici, dodaje on, utjecati i na gubitak velikog broja radnih mjesta. (Dnevni avaz)
