U BiH poduzeća i institucije po osnovu PDV-a duguju čak 366 milijuna KM, iako je uspješnost naplate ovog poreza, prema navodima iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, blizu 70 posto.
Glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH Ratko Kovačević kaže da je od 2006. godine, kada je počela primjena Zakona o PDV-u, dug po osnovu prijavljenog, a neuplaćenog PDV-a s naknadnim teretom prinude, zaključno s 15. ožujkom, iznosio milijardu i 208 milijuna KM.
Od ovog iznosa UIO je uspio naplatiti 842 milijuna KM, dok nešto više od 16.000 poreznih obveznika duguje navedenih 366 milijuna. Ova dugovanja su i dalje u postupku prinudne naplate, piše "Dnevni avaz".
U proteklom periodu obračunata je i zakonska zatezna kamata od 98 milijuna KM, od čega su do sada naplaćena 73 milijuna KM.
"Kada uzmemo do sada ukupno naplaćene prihode po osnovu PDV-a i ukupan trenutni dug, može se reći da se radi o veoma dobrom pokazatelju uspješnosti naplate dugovanja, koji iznosi 69,70 posto i veći je od mnogih zemalja članica EU", ističe Kovačević.
UIO je, osim redovnih postupaka prinudne naplate, počeo i s nekim novim metodama prinudne naplate, kao što je prodaja vrijednosnih papira putem Banjalučke i Sarajevske burze, a polako se kreće i u prodaju nepokretne imovine dane u zalog radi osiguranja plaćanja dugova ili pljenidbe u postupcima prinudne naplate, prenosi agencija Srna.
Kovačević ističe da postoji i određen broj kompanija koje su u vlasništvu nekih od institucija koje su veliki dužnici PDV-a.
"UIO je već ranije dostavio kompletne informacije Tužiteljstvu BiH kad su u pitanju svi dužnici čiji dug prelazi 100.000 KM. U tim informacijama detaljno je objašnjeno za svakog pojedinačnog dužnika kako je dug nastao, koje sve metode prinudne naplate su pokušane u cilju naplate duga i šta je sve preduzeto", rekao je Kovačević.
On kaže da su potom krenuli i u pripremu svih informacija za Tužiteljstvo BiH i za sve one dužnike čiji je dug ispod 100.000 KM.
"Naravno, na Tužiteljstvu BiH je da procijeni u kojim slučajevima će poduzimati istražne radnje i, eventualno, ići u pravcu podizanja optužnice", kaže Kovačević.
Prodaja nekretnina dužnika kao način naplate nije bila moguća sve dok nisu usvojene Izmjene i dopune Zakona o postupku prinudne naplate, kojima je propisano da UIO može na zaplijenjenu nepokretnu imovinu registrirati zakonsku hipoteku.
Glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH Ratko Kovačević kaže da je od 2006. godine, kada je počela primjena Zakona o PDV-u, dug po osnovu prijavljenog, a neuplaćenog PDV-a s naknadnim teretom prinude, zaključno s 15. ožujkom, iznosio milijardu i 208 milijuna KM.
Od ovog iznosa UIO je uspio naplatiti 842 milijuna KM, dok nešto više od 16.000 poreznih obveznika duguje navedenih 366 milijuna. Ova dugovanja su i dalje u postupku prinudne naplate, piše "Dnevni avaz".
U proteklom periodu obračunata je i zakonska zatezna kamata od 98 milijuna KM, od čega su do sada naplaćena 73 milijuna KM.
"Kada uzmemo do sada ukupno naplaćene prihode po osnovu PDV-a i ukupan trenutni dug, može se reći da se radi o veoma dobrom pokazatelju uspješnosti naplate dugovanja, koji iznosi 69,70 posto i veći je od mnogih zemalja članica EU", ističe Kovačević.
UIO je, osim redovnih postupaka prinudne naplate, počeo i s nekim novim metodama prinudne naplate, kao što je prodaja vrijednosnih papira putem Banjalučke i Sarajevske burze, a polako se kreće i u prodaju nepokretne imovine dane u zalog radi osiguranja plaćanja dugova ili pljenidbe u postupcima prinudne naplate, prenosi agencija Srna.
Kovačević ističe da postoji i određen broj kompanija koje su u vlasništvu nekih od institucija koje su veliki dužnici PDV-a.
"UIO je već ranije dostavio kompletne informacije Tužiteljstvu BiH kad su u pitanju svi dužnici čiji dug prelazi 100.000 KM. U tim informacijama detaljno je objašnjeno za svakog pojedinačnog dužnika kako je dug nastao, koje sve metode prinudne naplate su pokušane u cilju naplate duga i šta je sve preduzeto", rekao je Kovačević.
On kaže da su potom krenuli i u pripremu svih informacija za Tužiteljstvo BiH i za sve one dužnike čiji je dug ispod 100.000 KM.
"Naravno, na Tužiteljstvu BiH je da procijeni u kojim slučajevima će poduzimati istražne radnje i, eventualno, ići u pravcu podizanja optužnice", kaže Kovačević.
Prodaja nekretnina dužnika kao način naplate nije bila moguća sve dok nisu usvojene Izmjene i dopune Zakona o postupku prinudne naplate, kojima je propisano da UIO može na zaplijenjenu nepokretnu imovinu registrirati zakonsku hipoteku.
