Britanska glavna zdravstvena dužnosnica razmatra uvođenje poreza na nezdravu hranu kako bi se smanjila razina dječje pretilosti i uvjerilo roditelje da kupuju svježe voće i povrće. Analiza prof. Sally Davies ispitat će te ideje kao i druge mjere kojima bi se do 2030. godine razina dječje pretilosti prepolovila. Više od 20.000 djece u osnovnim školama u Velikoj Britaniji prošle je godine na kraju školovanja klasificirano kao pretilo, piše britanski dnevni list The Daily Telegraph.
Iako je prehrambena industrija ustvrdila da povećanje poreza na visokokaloričnu hranu poput kolača, pizza i gotovih obroka neće spriječiti potrošače da ih kupuju, Sally Davies ozbiljno razmišlja o tome.
“Želim potaknuti roditelje da kupuju zdraviju hranu. Moramo se pobrinuti da svježe voće i povrće bude jeftino. Možda ćemo ih morati subvencionirati tako što ćemo porezima opteretiti nezdravu hranu. Roditelji će onda biti potaknuti da kupuju zdraviju hranu, zato što će biti jeftinija. Ne želim da prehrambena košarica za roditelje bude skuplja”, rekla je Sally Davies.
U prosincu je glavna zdravstvena dužnosnica najavila da želi pritisnuti vladu na dodatno smanjivanje količine šećera i soli u svakodnevnoj hrani, a nakon uspjeha u oporezivanju zašećerenih pića, koje je uvedeno 2017. godine. No, njen plan, koji sada uključuje i dodatno oporezivanje zašećerene hrane za dojenčad, tek treba finalizirati.
Ove ideje slijede sugestiju britanskog ministra zdravlja Matta Hancocka da se roditelje poduči o epidemiji pretilosti u Velikoj Britaniji. U srijedu je Hancock rekao kako vjeruje u ”ciljanu potporu” obiteljima, ističući program u Leedsu, koji je postao prvi britanski grad sa sve manje ljudi koji imaju problema s tjelesnom težinom. O tome je govorio nakon što je novo istraživanje ukazalo da konzumacija ”ultra procesuirane hrane”, među kojima su kobasice, može povećati rizik od prerane smrti do 60 posto.
Dvije studije, objavljene nedavno u British Medical Journalu, povezuju gotova jela i drugu hranu s visokim razinama dodanih masti i šećera s povećanim rizikom od srčanih bolesti i moždanih udara. Novo je istraživanje pokazalo da oni koji konzumiraju četiri porcije takve hrane dnevno imaju 62 posto veći rizik od prerane smrti u odnosu na one koji konzumiraju manje od dvije porcije dnevno.
Što je porez na šećer?
U ožujku 2016. godine, tadašnji je britanski ministar financija George Osborne u proračunu najavio 520 milijuna funti poreza na zašećerena pića kao dio borbe protiv dječje pretilosti.
Zašto je uveden porez na šećer?
Pokazalo se da bi britanski Nacionalni zdravstveni sustav mogao uštedjeti 15 milijardi funti i gotovo 80.000 života u jednoj generaciji kad bi se bitno smanjila konzumacija šećera. Današnja djeca i tinejdžeri konzumiraju triput više šećera nego što je preporučena doza (i odrasli su na sličnoj razini).
Zašto je to kontroverzno?
Neki ljudi ogorčeni su zbog dodatnih poreza na nešto što nije štetno u umjerenim količinama, te ne žele državu-dadilju koja će se uplitati u njihove izbore.
Što se konkretno oporezuje?
Postoje dva glavna porezna razreda: jedan na ukupni sadržaj šećera veći od 5 grama na 100 mililitara, te drugi, veći, na većinu šećernih napitaka s više od 8 grama šećera na 100 mililitara. Čisti voćni sokovi i napici na bazi mlijeka oslobođeni su od poreza.
Je li porez jedino rješenje?
Ne, postoje i druge preporuke: ukidanje popusta na zaslađenu hranu i pića, nacionalni program za redukciju šećernog sadržaja u svakodnevnoj hrani i piću, zabrana držanja zaslađene hrane na posebnim pozicijama unutar supermarketa, ograničavanje oglašavanja zaslađene hrana na televiziji i internetu, novi propisi o manjim porcijama.
Može li to biti učinkovito?
Slični porezi postoje u pet drugih zemalja, a neke njihove metode smanjile su konzumaciju gaziranih pića i do jedne četvrtine. Porez na šećer u Meksiku smanjio je prve godine prodaju gaziranih pića za 12 posto.
Iako je prehrambena industrija ustvrdila da povećanje poreza na visokokaloričnu hranu poput kolača, pizza i gotovih obroka neće spriječiti potrošače da ih kupuju, Sally Davies ozbiljno razmišlja o tome.
“Želim potaknuti roditelje da kupuju zdraviju hranu. Moramo se pobrinuti da svježe voće i povrće bude jeftino. Možda ćemo ih morati subvencionirati tako što ćemo porezima opteretiti nezdravu hranu. Roditelji će onda biti potaknuti da kupuju zdraviju hranu, zato što će biti jeftinija. Ne želim da prehrambena košarica za roditelje bude skuplja”, rekla je Sally Davies.
U prosincu je glavna zdravstvena dužnosnica najavila da želi pritisnuti vladu na dodatno smanjivanje količine šećera i soli u svakodnevnoj hrani, a nakon uspjeha u oporezivanju zašećerenih pića, koje je uvedeno 2017. godine. No, njen plan, koji sada uključuje i dodatno oporezivanje zašećerene hrane za dojenčad, tek treba finalizirati.
Ove ideje slijede sugestiju britanskog ministra zdravlja Matta Hancocka da se roditelje poduči o epidemiji pretilosti u Velikoj Britaniji. U srijedu je Hancock rekao kako vjeruje u ”ciljanu potporu” obiteljima, ističući program u Leedsu, koji je postao prvi britanski grad sa sve manje ljudi koji imaju problema s tjelesnom težinom. O tome je govorio nakon što je novo istraživanje ukazalo da konzumacija ”ultra procesuirane hrane”, među kojima su kobasice, može povećati rizik od prerane smrti do 60 posto.
Dvije studije, objavljene nedavno u British Medical Journalu, povezuju gotova jela i drugu hranu s visokim razinama dodanih masti i šećera s povećanim rizikom od srčanih bolesti i moždanih udara. Novo je istraživanje pokazalo da oni koji konzumiraju četiri porcije takve hrane dnevno imaju 62 posto veći rizik od prerane smrti u odnosu na one koji konzumiraju manje od dvije porcije dnevno.
Što je porez na šećer?
U ožujku 2016. godine, tadašnji je britanski ministar financija George Osborne u proračunu najavio 520 milijuna funti poreza na zašećerena pića kao dio borbe protiv dječje pretilosti.
Zašto je uveden porez na šećer?
Pokazalo se da bi britanski Nacionalni zdravstveni sustav mogao uštedjeti 15 milijardi funti i gotovo 80.000 života u jednoj generaciji kad bi se bitno smanjila konzumacija šećera. Današnja djeca i tinejdžeri konzumiraju triput više šećera nego što je preporučena doza (i odrasli su na sličnoj razini).
Zašto je to kontroverzno?
Neki ljudi ogorčeni su zbog dodatnih poreza na nešto što nije štetno u umjerenim količinama, te ne žele državu-dadilju koja će se uplitati u njihove izbore.
Što se konkretno oporezuje?
Postoje dva glavna porezna razreda: jedan na ukupni sadržaj šećera veći od 5 grama na 100 mililitara, te drugi, veći, na većinu šećernih napitaka s više od 8 grama šećera na 100 mililitara. Čisti voćni sokovi i napici na bazi mlijeka oslobođeni su od poreza.
Je li porez jedino rješenje?
Ne, postoje i druge preporuke: ukidanje popusta na zaslađenu hranu i pića, nacionalni program za redukciju šećernog sadržaja u svakodnevnoj hrani i piću, zabrana držanja zaslađene hrane na posebnim pozicijama unutar supermarketa, ograničavanje oglašavanja zaslađene hrana na televiziji i internetu, novi propisi o manjim porcijama.
Može li to biti učinkovito?
Slični porezi postoje u pet drugih zemalja, a neke njihove metode smanjile su konzumaciju gaziranih pića i do jedne četvrtine. Porez na šećer u Meksiku smanjio je prve godine prodaju gaziranih pića za 12 posto.
