Vrhunski tim njemačkih detektiva tri se godine svakog jutra sastajao u Potsdamu, pokušavajući otkriti tko stoji iza najvećeg čina sabotaže u modernoj povijesti - bombaškog napada na plinovod Sjeverni tok. Njihova istraga sada je došla do zaključka koji prijeti narušavanjem jedinstva u potpori Ukrajini, jer svi tragovi vode upravo prema Kijevu, piše The Wall Street Journal.
Političke pukotine zbog istrage
Posljedice istrage već su vidljive. Poljska je odbila Njemačkoj izručiti jednog osumnjičenika, smatrajući ga herojem jer je uništio ključan izvor prihoda za ratnu mašineriju Vladimira Putina. Poljski premijer Donald Tusk, dugogodišnji kritičar njemačke ovisnosti o ruskom plinu, ismijao je istragu. "Problem nije u tome što je plinovod dignut u zrak", rekao je. "Problem je u tome što je izgrađen."
U samoj Njemačkoj, oporbena stranka AfD koristi bijes javnosti zbog visokih cijena energenata kako bi lobirala za smanjenje pomoći Kijevu. Dodatni pritisak na Kijev očekuje se i iz Italije, gdje bi sud uskoro trebao odlučiti o izručenju još jednog ukrajinskog osumnjičenika.
Jedinica pod direktnim zapovijedanjem bivšeg šefa ukrajinske vojske
Plinovodi Sjeverni tok, od kojih se najduži protezao više od 1200 kilometara ispod Baltičkog mora, dopremali su ruski prirodni plin u Njemačku i ostatak Europe. Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., postali su središte političkih sukoba. Dok su neke zemlje tražile da se cijevi zatvore kako bi se Rusiji uskratio prihod, druge su, predvođene Njemačkom, oklijevale zbog ovisnosti o jeftinom gorivu.
Napadi u rujnu 2022. prekinuli su tu raspravu. Dok su se u Baltičko more ispuštale goleme količine metana, u najvećem pojedinačnom ispuštanju stakleničkih plinova uzrokovanom ljudskim djelovanjem, Zapad i Rusija međusobno su se optuživali za sabotažu.
Međutim, njemački istražitelji, tužitelji i drugi izvori upoznati sa slučajem razvili su, kako tvrde, jasnu sliku događaja. Prema njima, napade je izvela elitna ukrajinska vojna jedinica pod izravnim zapovjedništvom tadašnjeg vrhovnog zapovjednika ukrajinske vojske, generala Valerija Zalužnog, koji je danas veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Mukotrpna potraga za akterima
Složen mozaik dokaza počeo se sastavljati ubrzo nakon eksplozija. Prateći tragove tvrtki za najam brodova, telefonskih poziva i registarskih oznaka, istražitelji su prikupili dovoljno materijala za izdavanje naloga za uhićenje tri vojnika iz specijalne ukrajinske jedinice i četiri iskusna ronioca.
Ključni dokaz stigao je u obliku zrnate crno-bijele fotografije s njemačke kamere za nadzor brzine. Na njoj se vidjelo lice ukrajinskog ronioca, kojeg je policija identificirala pomoću softvera za prepoznavanje lica. U samo nekoliko minuta pronašli su njegove profile na društvenim mrežama i veze s ostalim osumnjičenicima. No, istraga nije tekla glatko.
Ukrajinski ronilac kojeg su pratili do Poljske iznenada je prebačen u Ukrajinu u crnom BMW-u s diplomatskim tablicama, a vozilom je upravljao ukrajinski vojni ataše. Kijev je odbio komentirati incident, dok je neslužbeno visoki dužnosnik rekao da su djelovali na dojavu poljske vlade.
Uhićenje zapovjednika jedinice u Italiji
Potraga za zapovjednikom jedinice bila je još teža. Istražitelji su u početku imali samo fotografiju iz putovnice izdanu na lažno ime. Prekretnica se dogodila kada se jedan od detektiva zapitao: "Gdje Ukrajinci idu na odmor?" Poslali su upite zemljama izvan EU i ubrzo ostvarili pogodak. Granična policija jedne prijateljske države pronašla je čovjeka koji je odgovarao opisu i putovao poslovno.
Tako su detektivi dobili njegovo pravo ime - Serhij K., 46-godišnji veteran ukrajinske sigurnosne službe SBU. Za njegovom putovnicom raspisana je "tiha tjeralica". Alarm se oglasio 13. kolovoza, kada je Serhij prešao iz Ukrajine u Poljsku. Istražitelji su ga pratili preko Češke do Italije koristeći podatke s naplatnih kućica i rezervacije hotela koje je napravila njegova supruga.
Talijanski karabinjeri uhitili su ga u odmaralištu u gradu San Clemente. Na putu prema sudu, Serhij je novinarima pokazao tri prsta - ukrajinski pozdrav koji simbolizira nacionalni grb, trozubac. Njegov odvjetnik tvrdi da je nevin, ali i da je onaj tko je digao plinovod u zrak djelovao u sklopu vojne operacije i stoga ima imunitet od kaznenog progona.
Odluka koja bi mogla narušiti savezništvo
Očekuje se da će talijanski sud do prosinca odlučiti o izručenju Serhija Njemačkoj. U međuvremenu, osumnjičenik je započeo štrajk glađu jer mu zatvor, kako tvrdi njegov odvjetnik, ne osigurava vegansku i bezglutensku prehranu. Njegovo izručenje za Berlin predstavlja mač s dvije oštrice.
Eventualno suđenje dodatno bi zategnulo odnose između Ukrajine i Njemačke, njenog najvećeg financijskog podupiratelja. Politički pritisak raste i na njemačkog kancelara Friedricha Merza, iako njegovi suradnici tvrde da će se znati nositi s posljedicama.
Smatraju da se njemačka javnost, dijelom i zbog medijskih izvještaja, već navikla na ideju da Kijev stoji iza napada. Ipak, visoki dužnosnici sugeriraju da bi diplomatske posljedice bile lakše da njemački detektivi nisu bili toliko učinkoviti u svom poslu.
Političke pukotine zbog istrage
Posljedice istrage već su vidljive. Poljska je odbila Njemačkoj izručiti jednog osumnjičenika, smatrajući ga herojem jer je uništio ključan izvor prihoda za ratnu mašineriju Vladimira Putina. Poljski premijer Donald Tusk, dugogodišnji kritičar njemačke ovisnosti o ruskom plinu, ismijao je istragu. "Problem nije u tome što je plinovod dignut u zrak", rekao je. "Problem je u tome što je izgrađen."
U samoj Njemačkoj, oporbena stranka AfD koristi bijes javnosti zbog visokih cijena energenata kako bi lobirala za smanjenje pomoći Kijevu. Dodatni pritisak na Kijev očekuje se i iz Italije, gdje bi sud uskoro trebao odlučiti o izručenju još jednog ukrajinskog osumnjičenika.
Jedinica pod direktnim zapovijedanjem bivšeg šefa ukrajinske vojske
Plinovodi Sjeverni tok, od kojih se najduži protezao više od 1200 kilometara ispod Baltičkog mora, dopremali su ruski prirodni plin u Njemačku i ostatak Europe. Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., postali su središte političkih sukoba. Dok su neke zemlje tražile da se cijevi zatvore kako bi se Rusiji uskratio prihod, druge su, predvođene Njemačkom, oklijevale zbog ovisnosti o jeftinom gorivu.
Napadi u rujnu 2022. prekinuli su tu raspravu. Dok su se u Baltičko more ispuštale goleme količine metana, u najvećem pojedinačnom ispuštanju stakleničkih plinova uzrokovanom ljudskim djelovanjem, Zapad i Rusija međusobno su se optuživali za sabotažu.
Međutim, njemački istražitelji, tužitelji i drugi izvori upoznati sa slučajem razvili su, kako tvrde, jasnu sliku događaja. Prema njima, napade je izvela elitna ukrajinska vojna jedinica pod izravnim zapovjedništvom tadašnjeg vrhovnog zapovjednika ukrajinske vojske, generala Valerija Zalužnog, koji je danas veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Mukotrpna potraga za akterima
Složen mozaik dokaza počeo se sastavljati ubrzo nakon eksplozija. Prateći tragove tvrtki za najam brodova, telefonskih poziva i registarskih oznaka, istražitelji su prikupili dovoljno materijala za izdavanje naloga za uhićenje tri vojnika iz specijalne ukrajinske jedinice i četiri iskusna ronioca.
Ključni dokaz stigao je u obliku zrnate crno-bijele fotografije s njemačke kamere za nadzor brzine. Na njoj se vidjelo lice ukrajinskog ronioca, kojeg je policija identificirala pomoću softvera za prepoznavanje lica. U samo nekoliko minuta pronašli su njegove profile na društvenim mrežama i veze s ostalim osumnjičenicima. No, istraga nije tekla glatko.
Ukrajinski ronilac kojeg su pratili do Poljske iznenada je prebačen u Ukrajinu u crnom BMW-u s diplomatskim tablicama, a vozilom je upravljao ukrajinski vojni ataše. Kijev je odbio komentirati incident, dok je neslužbeno visoki dužnosnik rekao da su djelovali na dojavu poljske vlade.
Uhićenje zapovjednika jedinice u Italiji
Potraga za zapovjednikom jedinice bila je još teža. Istražitelji su u početku imali samo fotografiju iz putovnice izdanu na lažno ime. Prekretnica se dogodila kada se jedan od detektiva zapitao: "Gdje Ukrajinci idu na odmor?" Poslali su upite zemljama izvan EU i ubrzo ostvarili pogodak. Granična policija jedne prijateljske države pronašla je čovjeka koji je odgovarao opisu i putovao poslovno.
Tako su detektivi dobili njegovo pravo ime - Serhij K., 46-godišnji veteran ukrajinske sigurnosne službe SBU. Za njegovom putovnicom raspisana je "tiha tjeralica". Alarm se oglasio 13. kolovoza, kada je Serhij prešao iz Ukrajine u Poljsku. Istražitelji su ga pratili preko Češke do Italije koristeći podatke s naplatnih kućica i rezervacije hotela koje je napravila njegova supruga.
Talijanski karabinjeri uhitili su ga u odmaralištu u gradu San Clemente. Na putu prema sudu, Serhij je novinarima pokazao tri prsta - ukrajinski pozdrav koji simbolizira nacionalni grb, trozubac. Njegov odvjetnik tvrdi da je nevin, ali i da je onaj tko je digao plinovod u zrak djelovao u sklopu vojne operacije i stoga ima imunitet od kaznenog progona.
Odluka koja bi mogla narušiti savezništvo
Očekuje se da će talijanski sud do prosinca odlučiti o izručenju Serhija Njemačkoj. U međuvremenu, osumnjičenik je započeo štrajk glađu jer mu zatvor, kako tvrdi njegov odvjetnik, ne osigurava vegansku i bezglutensku prehranu. Njegovo izručenje za Berlin predstavlja mač s dvije oštrice.
Eventualno suđenje dodatno bi zategnulo odnose između Ukrajine i Njemačke, njenog najvećeg financijskog podupiratelja. Politički pritisak raste i na njemačkog kancelara Friedricha Merza, iako njegovi suradnici tvrde da će se znati nositi s posljedicama.
Smatraju da se njemačka javnost, dijelom i zbog medijskih izvještaja, već navikla na ideju da Kijev stoji iza napada. Ipak, visoki dužnosnici sugeriraju da bi diplomatske posljedice bile lakše da njemački detektivi nisu bili toliko učinkoviti u svom poslu.
