Samo je pitanje vremena kad ćemo naći život u svemiru - ponovio je ovih dana isusovac astronom o. Guy Consolmagno, predsjednik Zaklade vatikanskog opservatorija, sudjelujući na simpoziju o otkrivanju života u svemiru koji su u Washingtonu organizirali NASA i Kongresna knjižnica.
Hoće li se to predviđanje ostvariti sada ili za tisuću godina - Consolmagno ne proriče.
Uostalom, nedavno je dokazano da električna pražnjenja (poput munja) omogućavaju spajanje aminokiselina, koje su osnova života na Zemlji, pa je lako moguće da se isto dogodilo i drugdje, ne samo na našem plavom planetu. Consolmagno vjeruje da bi suočenje s drugim životom pomoglo čovječanstvu da bolje razumije sebe jer bi se moglo uspoređivati: “Kad kažemo ljudski, s čim uspoređujemo?” retorički se zapitao.
Budući da se više puta susreo s pitanjem: “Biste li krstili izvanzemaljca?”, on kaže da ga, i kao svećenika, zanima kakve je oblike poprimila povijest Spasenja među drugim oblicima razumnog života.
On sebi postavlja i druga pitanja, primjerice vezana uz zvijezdu nad Betlehemom: “Prekraja li Bog svemir? Ili koristi koincidencije?”
Uvjerava da svećeništvo i znanost nisu u sukobu, da je otkrivanje velika zabava i radost, kao što je i Bog radost. Pa je i njegova posljednja knjiga naslovljena: “Iznenađeni radošću”.
Hoće li se to predviđanje ostvariti sada ili za tisuću godina - Consolmagno ne proriče.
Uostalom, nedavno je dokazano da električna pražnjenja (poput munja) omogućavaju spajanje aminokiselina, koje su osnova života na Zemlji, pa je lako moguće da se isto dogodilo i drugdje, ne samo na našem plavom planetu. Consolmagno vjeruje da bi suočenje s drugim životom pomoglo čovječanstvu da bolje razumije sebe jer bi se moglo uspoređivati: “Kad kažemo ljudski, s čim uspoređujemo?” retorički se zapitao.
Budući da se više puta susreo s pitanjem: “Biste li krstili izvanzemaljca?”, on kaže da ga, i kao svećenika, zanima kakve je oblike poprimila povijest Spasenja među drugim oblicima razumnog života.
On sebi postavlja i druga pitanja, primjerice vezana uz zvijezdu nad Betlehemom: “Prekraja li Bog svemir? Ili koristi koincidencije?”
Uvjerava da svećeništvo i znanost nisu u sukobu, da je otkrivanje velika zabava i radost, kao što je i Bog radost. Pa je i njegova posljednja knjiga naslovljena: “Iznenađeni radošću”.