Luk vlasac, Allium schoenoprasum, pripada porodici lukova i koristi se kao začinska biljka, odnosno dodatak jelima. Ima okus običnog luka, ali njegova glavna osobina ili značaj je što je vrlo ljekovit za ljudski organizam. Razlika između vlasca i običnog je u morfologiji, listovi vlasca su nešto kraći i značajno uži od običnog, rastu do 20 cm, a ima vrsta čiji list dostiže i 50 cm. Otporan je na niske temperature kao i svi lukovi te se sjetva može obaviti u jesen ili u rano proljeće.
Riječ je o višegodišnjoj biljci koja se proizvodi direktno iz sjemena, za razliku od ostalih crvenih lukova čija se proizvodnja kod nas temelji na lučicama. Može se uzgajati u vrtu sjetvom direktno u zemljište ili čak na balkonima u posudama što je češći slučaj jer nije bujnog habitusa.
Odbija štetnike
Također se može uzgajati iz presadnica, što se rjeđe primjenjuje.
Nije zahtjevna biljka, a voli nešto vlažnije tlo. Često ga nazivaju i divljim lukom jer se nerijetko može pronaći i u prirodi, najčešće uz rijeke. Dakle, može se uzgajati i brati po potrebi u svježem stanju ili zamrznuti ili čak osušiti pa tako koristiti kao začin.
Ova biljka u vrtu odbija štetnike, tako da se može sijati uz sljedeće kulture: celer, salata, rajčica, krastavac, tikvice, mrkva i grašak. Osim što vlasac djeluje kao repelent na štetne insekte, dobar je "čuvar" i od biljnih bolesti. Posađen u blizini jabuka umanjit će se ili potpuno spriječiti pojava krastavost lista i ploda voćke, dok će u blizini ruža smanjiti pjegavost lista.
Aromatičan i ljekovit
Kao i drugi lukovi obiluje vitaminima i mineralima što govori da ima odlične nutritivne osobine po ljudsko zdravlje. Odličan je izvor vitamina A, C, K. Osim toga, u sebi sadrži i minerale kalij, fosfor, kalcij, željezo, bakar, magnezij, cink, folate, te biljne spojeve koje su razlog da luk vlasac može djelovati protuupalno, antioksidativno i antiproliferativno. Sadrži malo kalorija, proteina i masti. Uz uravnoteženu prehranu može spriječiti nastanak kroničnih bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa te raznih tumora. Treba ga jesti umjereno kako ne bi došlo do poremećaja u probavnom traktu.
Poželjan je u svakoj kuhinji u svježem ili suhom obliku, a ne bi ga trebale konzumirati osobe koje su alergične na biljke iz porodice lukova. Njegov okus je puno blaži od običnog luka tako da može poslužiti kao dodatak raznim jelima kao što su: salate, variva, juhe, sendviči, umaci i jelima od ribe.
U trgovinama smo već odavno primijetili mliječne namaze s lukom vlascem i paštetama. Ako se uzgaja u posudama i u vrtu može se brati i upotrebljavati u svježem stanju što je i najbolji način. Kao i većina začina dodaje se na kraju kuhanja jer brzo gubi svoju aromatičnost. Slaže se uz mnoge namirnice i jela kao salata uz grah, ili krumpir salata, jelima od jaja, sirevima, juhama, jelima s piletinom i rižom.
Svoju primjenu, zbog sastava, luk vlasac je našao i u kozmetici, te medicini.
Agroklub.com
Riječ je o višegodišnjoj biljci koja se proizvodi direktno iz sjemena, za razliku od ostalih crvenih lukova čija se proizvodnja kod nas temelji na lučicama. Može se uzgajati u vrtu sjetvom direktno u zemljište ili čak na balkonima u posudama što je češći slučaj jer nije bujnog habitusa.
Odbija štetnike
Također se može uzgajati iz presadnica, što se rjeđe primjenjuje.
Nije zahtjevna biljka, a voli nešto vlažnije tlo. Često ga nazivaju i divljim lukom jer se nerijetko može pronaći i u prirodi, najčešće uz rijeke. Dakle, može se uzgajati i brati po potrebi u svježem stanju ili zamrznuti ili čak osušiti pa tako koristiti kao začin.
Ova biljka u vrtu odbija štetnike, tako da se može sijati uz sljedeće kulture: celer, salata, rajčica, krastavac, tikvice, mrkva i grašak. Osim što vlasac djeluje kao repelent na štetne insekte, dobar je "čuvar" i od biljnih bolesti. Posađen u blizini jabuka umanjit će se ili potpuno spriječiti pojava krastavost lista i ploda voćke, dok će u blizini ruža smanjiti pjegavost lista.
Aromatičan i ljekovit
Kao i drugi lukovi obiluje vitaminima i mineralima što govori da ima odlične nutritivne osobine po ljudsko zdravlje. Odličan je izvor vitamina A, C, K. Osim toga, u sebi sadrži i minerale kalij, fosfor, kalcij, željezo, bakar, magnezij, cink, folate, te biljne spojeve koje su razlog da luk vlasac može djelovati protuupalno, antioksidativno i antiproliferativno. Sadrži malo kalorija, proteina i masti. Uz uravnoteženu prehranu može spriječiti nastanak kroničnih bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa te raznih tumora. Treba ga jesti umjereno kako ne bi došlo do poremećaja u probavnom traktu.
Poželjan je u svakoj kuhinji u svježem ili suhom obliku, a ne bi ga trebale konzumirati osobe koje su alergične na biljke iz porodice lukova. Njegov okus je puno blaži od običnog luka tako da može poslužiti kao dodatak raznim jelima kao što su: salate, variva, juhe, sendviči, umaci i jelima od ribe.
U trgovinama smo već odavno primijetili mliječne namaze s lukom vlascem i paštetama. Ako se uzgaja u posudama i u vrtu može se brati i upotrebljavati u svježem stanju što je i najbolji način. Kao i većina začina dodaje se na kraju kuhanja jer brzo gubi svoju aromatičnost. Slaže se uz mnoge namirnice i jela kao salata uz grah, ili krumpir salata, jelima od jaja, sirevima, juhama, jelima s piletinom i rižom.
Svoju primjenu, zbog sastava, luk vlasac je našao i u kozmetici, te medicini.
Agroklub.com
