Oko 673 milijuna ljudi u svijetu iskusilo je glad tijekom 2024. godine, što čini 8,2 posto svjetske populacije, pokazuje najnovije izdanje izvješća Stanje sigurnosti hrane i ishrane u svijetu (SOFI 2025), koje su danas objavile pet specijaliziranih agencija Ujedinjenih naroda tijekom Drugog samita o prehrambenim sustavima (UNFSS+4) u Adis Abebi.

Iako je riječ o blago pozitivnom pomaku – pad s 8,5 posto u 2023. i 8,7 posto u 2022. – izvješće upozorava da su brojke i dalje iznad razine prije pandemije COVID-19, a globalna prehrambena nesigurnost oporavlja se sporo zbog visoke inflacije cijena hrane.

Procjene pokazuju da se između 638 i 720 milijuna ljudi suočilo s glađu u 2024. godini. Srednja vrijednost od 673 milijuna predstavlja smanjenje od 15 milijuna u odnosu na 2023. i 22 milijuna u odnosu na 2022. godinu.

Najveći napredak u južnoj Aziji i Latinskoj Americi

Južna Azija i Latinska Amerika zabilježile su najsnažniji napredak. U Aziji je prevalencija pothranjenosti pala s 7,9 posto u 2022. na 6,7 posto u 2024., što odgovara brojci od 323 milijuna ljudi. U Latinskoj Americi i na Karibima pothranjenost je pala na 5,1 posto, odnosno 34 milijuna ljudi, u usporedbi s vrhuncem od 6,1 posto u 2020. godini.
Afrika i zapadna Azija u sve dubljoj prehrambenoj krizi

Nasuprot tim poboljšanjima, u većem dijelu Afrike i zapadne Azije glad i dalje raste. U Africi je 2024. godine više od 20 posto stanovništva bilo pogođeno glađu – ukupno 307 milijuna ljudi. U zapadnoj Aziji, procjenjuje se da se 12,7 posto stanovništva, odnosno više od 39 milijuna ljudi, također suočilo s glađu.

U izvješću se navodi da je upravo u tim regijama dugotrajna prehrambena nesigurnost dodatno pogoršana sukobima, klimatskim šokovima i ekonomskom nestabilnošću, što ozbiljno otežava borbu protiv pothranjenosti.