Odgovor SAD-a na napad u Jordanu, u kojem su ubijeni i ozlijeđeni američki vojnici, vjerojatno će biti jači od prijašnjih američkih osvetničkih napada u Iraku i Siriji, rekli su dužnosnici za CNN. Pentagon i Bijela kuća ne otkrivaju planove administracije.
Predsjednik Joe Biden je pod sve većim pritiskom da zauvijek zaustavi te napade. Militanti koje podržava Iran su napali vojne objekte u Iraku i Siriji preko 160 puta od eskalacije u listopadu. Nekoliko republikanskih zakonodavaca traže napad koji bi Iranu poslao jasnu poruku. Najveći izazov Bidenovoj administraciji sad je kako odgovoriti na najsmrtonosniji napad na američke postrojbe u toj regiji još od bombardiranja Abbey Gatea za vrijeme povlačenja iz Afganistana, u kojem je poginulo 13 američkih vojnika.
SAD su u posljednjih nekoliko mjeseci provele nekoliko napada na skladišta oružja iranskih plaćenika u Iraku i Siriji. Ti napadi još nisu zaustavili militante koji su od listopada proveli 165 napada u kojima je ozlijeđeno preko 120 američkih vojnika.
Umirovljeni general Mark Hertling rekao je da je smrt američkih vojnika "kap koja je prelila predsjednikovu čašu" te političari i analitičari očekuju čvršći odgovor koji nije ograničen na jednu državu i jedan dan. No, dužnosnici su rekli da SAD vjerojatno neće napasti na području Irana.
Državni tajnik Antony Blinken rekao je da situacija na Bliskom istoku nije bila ovako opasna još od 1973.
Koje su moguće reakcije?
Bidenova administracija mogla bi napasti militantne skupine u Iraku, Siriji ili u obje države, a mogla bi i pokušati likvidirati njihove vođe. Rano u siječnju napali su visoko pozicioniranog člana Harakat al-Nujabe, skupine iranskih plaćenika koja je napala američke vojnike. Još jedna od opcija je cyber napad, dodali su dužnosnici.
Jedan od dužnosnika rekao je da SAD ne želi specificirati porijeklo drona ni koji točni militanti su ga upotrijebili, kako bi sačuvali element iznenađenja. Doduše, rekli su da je skupina iranskih plaćenika Kataib Hezbollah podržala napad. Izravni napad na Iran je najneizglednija opcija. Bidenova administracija jučer je rekla da SAD ne želi rat s Iranom, koji bi vjerojatno bio rezultat napada unutar Irana.
"Ne želimo rat s Iranom. Ne želimo širi sukob na Bliskom istoku", rekao je John Kirby, koordinator za strateško komuniciranje. "U stvari svaka akcija koju predsjednik poduzima vodi deeskalaciji i smanjenu tenzija."
"To je isti tip napada koji su već proveli 163 puta, samo im se sad posrećilo"
SAD smatra da je Iran zbog financijske i vojne podrške militantnim skupinama odgovoran za napade, ali nema dokaza da je Iran eksplicitno naredio napad koji se dogodio prekjučer, niti da želi eskalaciju sukoba sa SAD-om. Iranska vlada porekla je sudjelovanje.
"Ne mislim da planiraju eskalaciju. To je isti tip napada koji su proveli već 163 puta, samo im se sad posrećilo", rekao je član američke vlade. Napad je imao puno sličnosti s prethodnim napadima, jedina razlika je bila što je ovaj uspješno pogodio zgradu koja nosi ime Tower 22, u kojoj su smješteni vojnici, dok su oni još bili u krevetima i nisu se stigli evakuirati.
Dron je letio nisko, što mu je omogućilo da zaobiđe obrambene sustave i prišao je bazi u isto vrijeme kad se američki dron vraćao s misije. To je vjerojatno uzrokovalo zbunjenost i usporilo reakciju.
"Znamo da ove skupine financira Iran, na ovome je otisak njihovog prsta, ali ne možemo reći ništa više oko toga tko je naredio napad.", rekla je Sabrina Singh iz Pentagona.
Iran već godinama investira u plaćenike u regiji, u Hezbollah u Libanonu, Hute u Jemenu te u još neke skupine u Iraku i Siriji. Teheran tim militantnim skupinama, koje su neformalno nazvane "osovinom otpora", pruža novac, oružje, trening i opremu te kroz njih širi svoj utjecaj na Bliskom istoku i vrši pritisak na SAD, koje želi otjerati iz regije.
Predsjednik Joe Biden je pod sve većim pritiskom da zauvijek zaustavi te napade. Militanti koje podržava Iran su napali vojne objekte u Iraku i Siriji preko 160 puta od eskalacije u listopadu. Nekoliko republikanskih zakonodavaca traže napad koji bi Iranu poslao jasnu poruku. Najveći izazov Bidenovoj administraciji sad je kako odgovoriti na najsmrtonosniji napad na američke postrojbe u toj regiji još od bombardiranja Abbey Gatea za vrijeme povlačenja iz Afganistana, u kojem je poginulo 13 američkih vojnika.
SAD su u posljednjih nekoliko mjeseci provele nekoliko napada na skladišta oružja iranskih plaćenika u Iraku i Siriji. Ti napadi još nisu zaustavili militante koji su od listopada proveli 165 napada u kojima je ozlijeđeno preko 120 američkih vojnika.
Umirovljeni general Mark Hertling rekao je da je smrt američkih vojnika "kap koja je prelila predsjednikovu čašu" te političari i analitičari očekuju čvršći odgovor koji nije ograničen na jednu državu i jedan dan. No, dužnosnici su rekli da SAD vjerojatno neće napasti na području Irana.
Državni tajnik Antony Blinken rekao je da situacija na Bliskom istoku nije bila ovako opasna još od 1973.
Koje su moguće reakcije?
Bidenova administracija mogla bi napasti militantne skupine u Iraku, Siriji ili u obje države, a mogla bi i pokušati likvidirati njihove vođe. Rano u siječnju napali su visoko pozicioniranog člana Harakat al-Nujabe, skupine iranskih plaćenika koja je napala američke vojnike. Još jedna od opcija je cyber napad, dodali su dužnosnici.
Jedan od dužnosnika rekao je da SAD ne želi specificirati porijeklo drona ni koji točni militanti su ga upotrijebili, kako bi sačuvali element iznenađenja. Doduše, rekli su da je skupina iranskih plaćenika Kataib Hezbollah podržala napad. Izravni napad na Iran je najneizglednija opcija. Bidenova administracija jučer je rekla da SAD ne želi rat s Iranom, koji bi vjerojatno bio rezultat napada unutar Irana.
"Ne želimo rat s Iranom. Ne želimo širi sukob na Bliskom istoku", rekao je John Kirby, koordinator za strateško komuniciranje. "U stvari svaka akcija koju predsjednik poduzima vodi deeskalaciji i smanjenu tenzija."
"To je isti tip napada koji su već proveli 163 puta, samo im se sad posrećilo"
SAD smatra da je Iran zbog financijske i vojne podrške militantnim skupinama odgovoran za napade, ali nema dokaza da je Iran eksplicitno naredio napad koji se dogodio prekjučer, niti da želi eskalaciju sukoba sa SAD-om. Iranska vlada porekla je sudjelovanje.
"Ne mislim da planiraju eskalaciju. To je isti tip napada koji su proveli već 163 puta, samo im se sad posrećilo", rekao je član američke vlade. Napad je imao puno sličnosti s prethodnim napadima, jedina razlika je bila što je ovaj uspješno pogodio zgradu koja nosi ime Tower 22, u kojoj su smješteni vojnici, dok su oni još bili u krevetima i nisu se stigli evakuirati.
Dron je letio nisko, što mu je omogućilo da zaobiđe obrambene sustave i prišao je bazi u isto vrijeme kad se američki dron vraćao s misije. To je vjerojatno uzrokovalo zbunjenost i usporilo reakciju.
"Znamo da ove skupine financira Iran, na ovome je otisak njihovog prsta, ali ne možemo reći ništa više oko toga tko je naredio napad.", rekla je Sabrina Singh iz Pentagona.
Iran već godinama investira u plaćenike u regiji, u Hezbollah u Libanonu, Hute u Jemenu te u još neke skupine u Iraku i Siriji. Teheran tim militantnim skupinama, koje su neformalno nazvane "osovinom otpora", pruža novac, oružje, trening i opremu te kroz njih širi svoj utjecaj na Bliskom istoku i vrši pritisak na SAD, koje želi otjerati iz regije.
