Govoreći o temi “Izgradnja države u Bosni i Hercegovini”, u okviru konferenciju u Europskom parlamentu povodom 20. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović kazao je kako se Dejtonski mirovni sporazum može mijenjati korak po korak u skladu s europskim standardima i uvažavajući međunarodno priznata ljudska prava i osnovne slobode, javlja Anadolu Agency (AA).
On je naglasio kako trenutno postoji opća suglasnost o najvažnijem aspektu Daytonskog sporazuma, a to je da je donio mir i prestanak patnje naroda i devastacije države BiH, dodavši kako su o ostalom mišljenja različita.
Izetbegović je kazao kako je Daytonski sporazum sačuvao cjelovitost BiH, ali je donio entitetsku podjelu, te podsjetio da su kreatori genocida nad Bošnjacima u Haagu, ali da je Srebrenica u kojoj je srpska vojska praktično iskorijenila bošnjačko stanovništvo, ostala u Republici Srpskoj.
Dodao je kako je Sporazum kreirao i preglomaznu državnu strukturu i mehanizme za zaštitu nacionalnih interesa, da je implementacijom aneksa sedam ostvaren najefikasniji povrat imovine od vremena Drugog svjetskog rata, ali da to nije rezultiralo masovnim povratkom prognanih.
“Pogled na stanje dva desetljeća nakon donošenja Daytonskog sporazuma ovisi od toga kako ga želimo vidjeti”, kazao je Izetbegović podsjetivši kako je Sporazum predvidio pet institucija na razini države, a da ih danas ima 75.
“Ogroman put je prevaljen u proteklih 20 godina“, rekao je Izetbegović.
No, naglasio je i kako mlade generacije u takvoj BiH rastu odvojene, ali je uočljiv i napredak u međunacionalnim odnosima, te mladi sve više sudjeluju u zajedničkim projektima, a slično je u oblastima biznisa, medija i kulture.
Upozorio je na glomaznu državnu administraciju na svim razinama, uvjetovanu kompleksnom strukturom BiH koja ima državnu rzinu vlasti, entitete, županije, općine, Brčko distrikt.
“Skoro polovica svih proračuna u zemlji troši se na sanaciju posljedica rata i brigu o ljudima. Noseći teret kompleksne i skupe države i brige o ranjenim i obiteljima poginulih, bh. gospodarstvo skoro je stigla gospodarstvo susjednih zemalja koje nisu iskusile ratna razaranja“, dodao je Izetbegović rekavši kako BDP i industrijska i poljoprivredna proizvodnja pokazuju rast, i zaključivši: “Čaša je do pola puna i nastavlja sporo puniti.“
U izmjenama Daytonskog sporazuma “nitko ništa i nikome neće moći nametnuti u BiH i sve što se bude u bude događalo morat će biti plod interesa i dogovora tri konstitutivna naroda, ali i međunarodne zajednice koja sebi ne može dopustiti ponavljanje ratnih razaranja na tlu Europe“.
Naveo je da se ubrzo može riješiti pitanje presude “Sejdić i Finci“, ujedinjenjem županija smanjiti njihov broj sa 10 na tri-četiri, riješiti ono što se zove hrvatsko pitanje već u prvoj polovici iduće godine.
“Važno je prepoznati stvarne interese i razdvojiti ih od ukorijenjenih nacionalnih zabluda“, kazao je Izetbegović.
Napomenuo je kako se srpski narod u BiH često suprotstavljao jačanju države, “čak i kad je to išlo u njihovu korist“ i dodao kako je zastoj reformama najizravnije se odrazio i na ekonomsko stanje u RS-u.
“Prava opasnost je stagnacija, letargija, besperspektivnost koja vodi odlasku mladih stručnjaka iz BiH. Prijeti nam opasnost da se pretvorimo u stareću naciju ako se ne prekinu jalovi konflikti koji onemogućuju dogovore“, rekao je član Predsjedništva BiH, zakljčivši kako se “Daytonski sporazum može mijenjati korak po korak u skladu s europskim i standardima i uvažavajući međunarodno priznata ljudska prava i osnovne slobode“./AA
On je naglasio kako trenutno postoji opća suglasnost o najvažnijem aspektu Daytonskog sporazuma, a to je da je donio mir i prestanak patnje naroda i devastacije države BiH, dodavši kako su o ostalom mišljenja različita.
Izetbegović je kazao kako je Daytonski sporazum sačuvao cjelovitost BiH, ali je donio entitetsku podjelu, te podsjetio da su kreatori genocida nad Bošnjacima u Haagu, ali da je Srebrenica u kojoj je srpska vojska praktično iskorijenila bošnjačko stanovništvo, ostala u Republici Srpskoj.
Dodao je kako je Sporazum kreirao i preglomaznu državnu strukturu i mehanizme za zaštitu nacionalnih interesa, da je implementacijom aneksa sedam ostvaren najefikasniji povrat imovine od vremena Drugog svjetskog rata, ali da to nije rezultiralo masovnim povratkom prognanih.
“Pogled na stanje dva desetljeća nakon donošenja Daytonskog sporazuma ovisi od toga kako ga želimo vidjeti”, kazao je Izetbegović podsjetivši kako je Sporazum predvidio pet institucija na razini države, a da ih danas ima 75.
“Ogroman put je prevaljen u proteklih 20 godina“, rekao je Izetbegović.
No, naglasio je i kako mlade generacije u takvoj BiH rastu odvojene, ali je uočljiv i napredak u međunacionalnim odnosima, te mladi sve više sudjeluju u zajedničkim projektima, a slično je u oblastima biznisa, medija i kulture.
Upozorio je na glomaznu državnu administraciju na svim razinama, uvjetovanu kompleksnom strukturom BiH koja ima državnu rzinu vlasti, entitete, županije, općine, Brčko distrikt.
“Skoro polovica svih proračuna u zemlji troši se na sanaciju posljedica rata i brigu o ljudima. Noseći teret kompleksne i skupe države i brige o ranjenim i obiteljima poginulih, bh. gospodarstvo skoro je stigla gospodarstvo susjednih zemalja koje nisu iskusile ratna razaranja“, dodao je Izetbegović rekavši kako BDP i industrijska i poljoprivredna proizvodnja pokazuju rast, i zaključivši: “Čaša je do pola puna i nastavlja sporo puniti.“
U izmjenama Daytonskog sporazuma “nitko ništa i nikome neće moći nametnuti u BiH i sve što se bude u bude događalo morat će biti plod interesa i dogovora tri konstitutivna naroda, ali i međunarodne zajednice koja sebi ne može dopustiti ponavljanje ratnih razaranja na tlu Europe“.
Naveo je da se ubrzo može riješiti pitanje presude “Sejdić i Finci“, ujedinjenjem županija smanjiti njihov broj sa 10 na tri-četiri, riješiti ono što se zove hrvatsko pitanje već u prvoj polovici iduće godine.
“Važno je prepoznati stvarne interese i razdvojiti ih od ukorijenjenih nacionalnih zabluda“, kazao je Izetbegović.
Napomenuo je kako se srpski narod u BiH često suprotstavljao jačanju države, “čak i kad je to išlo u njihovu korist“ i dodao kako je zastoj reformama najizravnije se odrazio i na ekonomsko stanje u RS-u.
“Prava opasnost je stagnacija, letargija, besperspektivnost koja vodi odlasku mladih stručnjaka iz BiH. Prijeti nam opasnost da se pretvorimo u stareću naciju ako se ne prekinu jalovi konflikti koji onemogućuju dogovore“, rekao je član Predsjedništva BiH, zakljčivši kako se “Daytonski sporazum može mijenjati korak po korak u skladu s europskim i standardima i uvažavajući međunarodno priznata ljudska prava i osnovne slobode“./AA
