U Tuzli je 11.06.2016. godine sa početkom u 19.30 sati u prostorijama Hrvatskog doma održano predstavljanje knjige “Huda Jama strogo čuvana tajna” autora Romana Leljka slovenskog publiciste, novinara i istraživača koji iza sebe ima 52 objavljene knjige. Zabilježena je izuzetno dobra posjećenost ovog predstavljanja pred punom salom u Hrvatskom domu u Tuzli. Uvodnu rijeć je uzeo povjesničar prof. Vedran Petrović koji je ujedno i organizator ovog predstavljanja. Petrović je istakao da ovo nije tek puko predstavljanje knjige, već “knjige” koja govori o stravičnim zločinima partizana a što je u Tuzli još uvijek tabu tema i pod jakom cenzurom Tuzlanskih medija. Dokaz tome je i to da na predstavljanje knjige nije došao niti jedan Tuzlanski medij a uredno je pozvano njih petnaest! Tuzla još uvijek živi u mraku komunizma  cenzure i političke stege nad novinarima. Petrović je istaknuo i to da je samo u Sloveniji službena državna komisija do sad evidentirala i locirala preko 600 masovnih grobišta koja su napravili partizani, a što je dijelom obilježeno i sondirano.

U Hrvatskoj isto tako službena državna komisija je evidentirala  preko 900 masovnih grobišta, u BiH još nema službene državne komisije ali postoje općinska povjerenstva koja su evidentirala preko 250 masovnih grobišta s tim da se u BiH tek treba aktivnije angažirati po pitanju lociranja masovnih grobišta jer samo neke općine su formirale povjerenstva te da će taj broj u konačnici biti mnogo veći. Još na stotine masovnih grobišta su pronađene i u drugim republikama bivše Jugoslavije. Bitno je napomenuti da su ta masovna grobišta u ogromnoj večini nastala kada je rat bio već završen i da su rezultat masovnih partizanskih likvidacija koje su ravne genocidu. Stoga je Huda Jama samo jedno masovno grobište od sve zajedno skoro dvije tisuće masovnih grobišta i da autor upravo u svojoj knjizi nju istiće zbog specifičnosti stradanja žrtava u njoj. Stoga je pozvao nazočne da pročitaju ovu knjigu kako bi podigli svijest o “ISTINI”, a istina je to da je hrvatski narod od Bleiburga pa križnim putem i diljem tih silnih stratišta doživio najveće stradanje u povijesti svog postojanja.  Treba istaći i to da su tu stradali i drugi narodi naročito Bošnjaci za koje se procjenjuje da je stradalo samo na Križnom putu oko 55.000 te nekoliko desetaka tisuća Slovenaca i drugih naroda. Takođe Petrović je istakao da do sada za te silne masovne zločine nije odgovarala niti jedna jedina osoba što predstavlja presedan u povijesti prava Europe i Europske Unije.
 

U svom opširnom, ali jako poučnom i zanimljivom izlaganju kroz fotografije, dokumente i video zapise, autor Roman Leljak iznio je niz podataka i informacija do kojih je došao tijekom proteklih dvadeset godina od kada se bavi proučavanjem masovnog grobišta Huda jama koja se nalazi u Republici Sloveniji. Huda Jama je jedno od brojnih mjesta na kojima se nalaze žrtve poslijeratnih masovnih ubojstava partizana.

Roman Leljak je istakao da je riječ o napuštenom rudniku u blizini istoimenog naselja nedaleko od Celja. Na početak istraživanja potaknulo ga je otkriće dva pisma žrtava totalitarnog komunističkog režima. Jedno je mlada majka napisala svom nerođenom djetetu, a drugo je pismo mladića koji se čudom uspio izvući iz jame.
 

Istraživanja Hude jame sam započeo još 1989. godine, no trebalo nam je 20 godina da napokon dođemo do ostataka žrtava. Među pronađenim tijelima, od kojih su mnoga bila mumificirana zbog uvjeta u jami, bilo je i oko deset posto žena i mladih djevojaka a što su na kraju potvrdile brojne pletenice djevojčica i djevojaka koje su iznešene iz Hude Jame snimljene i fotografirane. Oko 800 žrtava pronašli smo u prvih 15 metara, a približno 2.300 tijela još uvijek nije ekshumirano. Ono što žalosti je činjenica da se i iskopana tijela već šest godina nalaze u plastičnim kutijama i vrećama jer još uvijek nije riješeno pitanje njihovog pokopa – komentirao je Leljak.

Otkrivena tijela likvidirana su od strane slovenskih partizana u periodu od desetak dana, odnosno od 25. svibnja do 6. lipnja 1945. godine. Zarobljenici su dovoženi noću u grupama po dvadesetak, da bi zatim troje po troje bilo natjerano u jamu. Mnogi od njih zatrpani su živi.

Ova knjiga nastala je iz želje da imena odgovornih ostanu zapisana a navedena su u knjizi. Nadam se da će istina o Hudoj Jami proći kroz Bosnu i Hercegovinu  zaključio je Leljak.

Leljak je istakao da je u svome radu do sada došao do dokumentacije sa nacrtima kuća u kojima se nalaze tajni bunkeri Udbe a koje je Udba koristila za prisluškivanja, ispitivanja i likvidacije. Takvi bunkeri služili su i za čuvanje specijalnih oružja poput olovke koja ubija, kišobrana, tabakere koje su bile eksplozivne naprave itd. Takvih bunkera se u Sloveniji nalazi 200, a u Hrvatskoj predpostavlja ima oko 600 dok u BiH 400. Uspio je u Sloveniji ući i snimiti dva takva bunkera čije snimke je prezentirao na ovom predstavljanju. Istakao je da ti bunkeri i specijalno oružje u njima predstavljaju opasnost za nove naraštaje jer djeca mogu naći iste te nastradati.