U Srbiji je laboratorijski potvrđen prvi slučaj u ovoj godini obolijevanja od groznice Zapadnog Nila, koju prenose komarci.
Oboljela je 84-godišnja žena iz Beograda, koja ima udružene kronične bolesti, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Riječ je virusnom obolijenju koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Prenositelje je Culex pipiens, vrsta komarca. Glavni rezervoar zaraze su različite vrste ptica u kojima se virus održava, dok je čovjek slučajni - slijepi domaćin i infekcija se s njega dalje ne prenosi.
Većina zaraženih, oko 80 posto, nema nikakve simptome, dok kod manjeg broja zaraženih, oko 20 posto, simptomi podsjećaju na oboljenje slično gripu. Kod pojedinih osoba, manje od jedan posto, dolazi do teških komplikacija meningitisa i encefalitisa.
Kako bi se smanjio rizik od zaraze iz Batuta savjetuju da se redovito koriste repelenti prilikom boravka na otvorenom, da odjeća bude dugih rukava i nogavica, da se izbjegava boravak u prirodi u razdoblju najveće aktivnosti komaraca - sumrak i zoru, te da se koristi zaštitna mreža protiv komaraca na prozorima i vratima.
U zemljama Europske unije prije dvija tjedna pojavili su se prvi oboljeli, a do 1. kolovoza registrirano je 33 oboljelih od groznice Zapadnog Nila - u Grčkoj 25, Rumuniji četiri, Mađarskoj dva i po jedan slučaj u Italiji i Francuskoj.
U istom razdoblju registrirana su i tri smrtna slučaja koji se mogu dovesti u vezu s groznicom Zapadnog Nila - dva u Grčkoj i jedan u Italiji.
Groznica Zapadnog Nila prvi put je registrirana u Srbiji 2012. godine. Najviše oboljelih i umrlih od groznice Zapadnog Nila Srbija je imala 2013. godine kada je oboljelo 303 ljudi, a umrlo 35 pacijenata, prenose beogradski mediji.
Oboljela je 84-godišnja žena iz Beograda, koja ima udružene kronične bolesti, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Riječ je virusnom obolijenju koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Prenositelje je Culex pipiens, vrsta komarca. Glavni rezervoar zaraze su različite vrste ptica u kojima se virus održava, dok je čovjek slučajni - slijepi domaćin i infekcija se s njega dalje ne prenosi.
Većina zaraženih, oko 80 posto, nema nikakve simptome, dok kod manjeg broja zaraženih, oko 20 posto, simptomi podsjećaju na oboljenje slično gripu. Kod pojedinih osoba, manje od jedan posto, dolazi do teških komplikacija meningitisa i encefalitisa.
Kako bi se smanjio rizik od zaraze iz Batuta savjetuju da se redovito koriste repelenti prilikom boravka na otvorenom, da odjeća bude dugih rukava i nogavica, da se izbjegava boravak u prirodi u razdoblju najveće aktivnosti komaraca - sumrak i zoru, te da se koristi zaštitna mreža protiv komaraca na prozorima i vratima.
U zemljama Europske unije prije dvija tjedna pojavili su se prvi oboljeli, a do 1. kolovoza registrirano je 33 oboljelih od groznice Zapadnog Nila - u Grčkoj 25, Rumuniji četiri, Mađarskoj dva i po jedan slučaj u Italiji i Francuskoj.
U istom razdoblju registrirana su i tri smrtna slučaja koji se mogu dovesti u vezu s groznicom Zapadnog Nila - dva u Grčkoj i jedan u Italiji.
Groznica Zapadnog Nila prvi put je registrirana u Srbiji 2012. godine. Najviše oboljelih i umrlih od groznice Zapadnog Nila Srbija je imala 2013. godine kada je oboljelo 303 ljudi, a umrlo 35 pacijenata, prenose beogradski mediji.
