U brojnim tvornicama koje proizvode automobile širom Europe, a koja je tijekom prošle godine bila prekinuta zbog posljedica pandemije, nekoliko giganata poput Volksvagena, Mercedesa i BMV-a ovih dana opet je privremeno obustavilo rad ili će to učiniti u svojim pogonima.
Problem je globalna nestašica poluprovodnika i čipova koji se uglavnom nabavljaju iz Kine. Postoji opravdana bojazan da će se ova kriza ugroziti poslovanje brojnih kompanija u našoj zemlji.
Nestašica elektronskih sklopova poprimila je novu i za mnoge neočekivanu dimenziju. Pogođen je automobilski sektor u cijelom svijetu. Pitanje je dana kada će se ova kriza odraziti i na bh. kompanije koje opskrbljivaju proizvođače automobila. Neki su već i osjetili posljedice. Svi sa zebnjom očekuju narednu godinu, naročito imajući u vidu rast cijena energenata i nestašicu raznih repromaterijala koji se nabavljaju s Dalekog Istoka.
"Kod nekih se pomalo pojavljuju problemi umanjenja narudžbi ili zahtjeva za produženje rokova da ne žure s isporukom itd. Sve su to najave, da bi se moglo desiti, nekih malo težih posljedica", kaže za BHRT Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.
"Cijene električne energije, energenata, generalno rastu. Sklopova, elektronike itd. Sve je to neizvjesno i stvara određenu dozu straha kod gospodarstvenika na koji način dočekati 2022. godinu", ističe Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS.
Bosna i Hercegovina ima i tradiciju i iskustvo u automobilskoj industriji. Do 1992. godine, Volkswagen je u Sarajevu proizvodio putničke automobile i komercijalna vozila, a u Banja Luci i Mostaru su se proizvodili autobusi. Danas 60-ak bh. kompanija radi za poznate svjetske brendove. Zapošljavaju veliki broj radnika i postižu značajne poslovne rezultate.
"Prema posljednjim podacima koje imamo iz 2020-e, to je bilo oko 12 do 13 hiljada uposlenih u automobilskoj industriji FBiH. Izvoz je u pretpandemijsko vrijeme dostigao negdje oko milijardu KM", navodi Amir Ćoralić, predsjednik Grupacije automobilske industrije Privredne komore FBiH.
"Automobilska industrija svakako ima svoj značaj. To govore i podaci da smo za devet mjeseci ove godine izvezli 322 milijuna, što u ukupnom izvozu znači 3,1%. Što se tiče uvoza. Uvezli smo milijardu i 52 milijuna KM, što znači 6,7% ukupnog uvoza", kaže Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH.
Naizgled bezazlena nestašica čipova ogolila je zavisnost automobilskog sektora širom svijeta od azijskih zemalja, prije svih Kine.
"Ove globalne promjene u lancima snabdijevanja, dakle sistemi odakle će se dobiti proizvod koji vam treba, su dovele do promišljanja da li je dobro prestati proizvoditi sve što vam treba. A to je samoodrživost koju su zemlje pogubile računajući na veći profit, kupujući robu u inostranstvu po povoljnijoj cijeni", naglašava ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
U cijeloj priči mi smo kolateralna šteta. Niti nas se što pita, niti što zavisi od nas. Ostaje nam samo da se nadamo da će Europska Unija naći alternativne izvore opskrbe. Spašavajući svoje, spasit će tako i naše kompanije.
Problem je globalna nestašica poluprovodnika i čipova koji se uglavnom nabavljaju iz Kine. Postoji opravdana bojazan da će se ova kriza ugroziti poslovanje brojnih kompanija u našoj zemlji.
Nestašica elektronskih sklopova poprimila je novu i za mnoge neočekivanu dimenziju. Pogođen je automobilski sektor u cijelom svijetu. Pitanje je dana kada će se ova kriza odraziti i na bh. kompanije koje opskrbljivaju proizvođače automobila. Neki su već i osjetili posljedice. Svi sa zebnjom očekuju narednu godinu, naročito imajući u vidu rast cijena energenata i nestašicu raznih repromaterijala koji se nabavljaju s Dalekog Istoka.
"Kod nekih se pomalo pojavljuju problemi umanjenja narudžbi ili zahtjeva za produženje rokova da ne žure s isporukom itd. Sve su to najave, da bi se moglo desiti, nekih malo težih posljedica", kaže za BHRT Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.
"Cijene električne energije, energenata, generalno rastu. Sklopova, elektronike itd. Sve je to neizvjesno i stvara određenu dozu straha kod gospodarstvenika na koji način dočekati 2022. godinu", ističe Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS.
Bosna i Hercegovina ima i tradiciju i iskustvo u automobilskoj industriji. Do 1992. godine, Volkswagen je u Sarajevu proizvodio putničke automobile i komercijalna vozila, a u Banja Luci i Mostaru su se proizvodili autobusi. Danas 60-ak bh. kompanija radi za poznate svjetske brendove. Zapošljavaju veliki broj radnika i postižu značajne poslovne rezultate.
"Prema posljednjim podacima koje imamo iz 2020-e, to je bilo oko 12 do 13 hiljada uposlenih u automobilskoj industriji FBiH. Izvoz je u pretpandemijsko vrijeme dostigao negdje oko milijardu KM", navodi Amir Ćoralić, predsjednik Grupacije automobilske industrije Privredne komore FBiH.
"Automobilska industrija svakako ima svoj značaj. To govore i podaci da smo za devet mjeseci ove godine izvezli 322 milijuna, što u ukupnom izvozu znači 3,1%. Što se tiče uvoza. Uvezli smo milijardu i 52 milijuna KM, što znači 6,7% ukupnog uvoza", kaže Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH.
Naizgled bezazlena nestašica čipova ogolila je zavisnost automobilskog sektora širom svijeta od azijskih zemalja, prije svih Kine.
"Ove globalne promjene u lancima snabdijevanja, dakle sistemi odakle će se dobiti proizvod koji vam treba, su dovele do promišljanja da li je dobro prestati proizvoditi sve što vam treba. A to je samoodrživost koju su zemlje pogubile računajući na veći profit, kupujući robu u inostranstvu po povoljnijoj cijeni", naglašava ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
U cijeloj priči mi smo kolateralna šteta. Niti nas se što pita, niti što zavisi od nas. Ostaje nam samo da se nadamo da će Europska Unija naći alternativne izvore opskrbe. Spašavajući svoje, spasit će tako i naše kompanije.
