Washington je obavijestio saveznike da će postupno smanjiti broj strateških bombardera, borbenih zrakoplova, bespilotnih letjelica, podmornica i ratnih brodova namijenjenih NATO-u, nastavljajući time pritisak na Europu da preuzme veću odgovornost za vlastitu obranu.
Odluka je priopćena u petak na sastanku direktora za politiku NATO-a iza zatvorenih vrata, a prenio ju je savjetnik Pentagona Alexander Velez-Green, navode dvojica diplomata iz Saveza koji su željeli ostati anonimni.
Smanjenje vojnih kapaciteta odražava dugogodišnji napor američkog predsjednika Donalda Trumpa da redefinira ulogu Amerike u savezu, kao i strateški zaokret administracije prema drugim regijama poput Indo-Pacifika, piše Politico.
Trump je već ranije izazvao zabrinutost europskih saveznika najavom povlačenja 5000 vojnika iz Njemačke, što se kasnije pokazalo da uključuje i 4000 vojnika iz Poljske, da bi se potom predomislio i najavio slanje dodatnih 5000 vojnika u Poljsku.
Konačni detalji još nisu poznati
Prema riječima diplomata, točan opseg smanjenja još nije definiran, a SAD nije naveo ni rokove za povlačenje. Washington je također uvjerio saveznike da neće biti promjena u njegovom nuklearnom odvraćanju.
"Na sastanku nisu izneseni svi detalji, ali sada je situacija puno jasnija. Ovisit će o sposobnosti drugih da ponude alternative. Neka sredstva ostaju netaknuta, druga se povlače u potpunosti, a neka bi se mogla smanjiti za pola ili trećinu", izjavio je treći diplomat NATO-a, također pod uvjetom anonimnosti.
"Vremenski okvir je složeniji jer je povezan s vjerodostojnošću odvraćanja i obrane. Ipak, ništa još nije konačno odlučeno, čak ni unutar SAD-a", dodao je.
Rasprava se nastavlja idući mjesec
Očekuje se da će europski saveznici i SAD nastaviti raspravu o ovom pitanju na NATO-ovoj konferenciji o generiranju snaga sljedeći mjesec. Na tom sastanku nacionalni vojni planeri definiraju koje sposobnosti mogu ponuditi Savezu i pod kojim uvjetima.
Prema NATO-ovom sustavu, članice povremeno prijavljuju vojnike i opremu koje stavljaju na raspolaganje za operacije Saveza, čime postaju dostupni vrhovnom zapovjedniku u slučaju rata. Washington sada želi smanjiti te svoje obveze, čiji su detalji strogo čuvana tajna.
Analitičari o popunjavanju praznina
Jennifer Kavanagh, direktorica za vojnu analizu u washingtonskom think-tanku Defense Priorities, smatra da bi smanjenje stvorilo praznine koje bi bilo posebno teško brzo popuniti, pogotovo kada je riječ o podmornicama i strateškim bombarderima. Ipak, tvrdi da europski saveznici ne bi trebali težiti zamjeni "jedan za jedan".
"Kod ovog povlačenja SAD-a nije ključno da Europa nadomjesti točno ono što je izgubljeno, već da shvati što joj je zaista potrebno za obranu i da nabavi te sposobnosti. Općenito, Europa to može postići u roku od pet godina", rekla je Kavanagh.
Službene potvrde iz Washingtona
Američki državni tajnik Marco Rubio u petak je jasno poručio ministrima vanjskih poslova članica NATO-a da slijede daljnja smanjenja američkih trupa i naoružanja, istovremeno ih uvjeravajući da će se sve odvijati na koordiniran način.
"U Savezu se dobro razumije da će se prisutnost američkih snaga u Europi prilagođavati - na tome se već radilo, i to u koordinaciji s našim saveznicima. Ne kažem da će time biti oduševljeni, ali svakako su svjesni situacije", rekao je Rubio novinarima u švedskom Helsingborgu.
Reakcija NATO-a
Glasnogovornica NATO-a Allison Hart izjavila je za Politico kako se "Savez pretjerano oslanjao na američke snage i sposobnosti".
Dodala je: "No, kako Europa i Kanada više ulažu u obranu i razvijaju veće sposobnosti, tako se i ravnoteža odgovornosti može promijeniti. Ova promjena jača obrambene planove NATO-a jer smanjuje prekomjerno oslanjanje na jednog saveznika i odražava širu promjenu koja se događa unutar Saveza".
Odluka je priopćena u petak na sastanku direktora za politiku NATO-a iza zatvorenih vrata, a prenio ju je savjetnik Pentagona Alexander Velez-Green, navode dvojica diplomata iz Saveza koji su željeli ostati anonimni.
Smanjenje vojnih kapaciteta odražava dugogodišnji napor američkog predsjednika Donalda Trumpa da redefinira ulogu Amerike u savezu, kao i strateški zaokret administracije prema drugim regijama poput Indo-Pacifika, piše Politico.
Trump je već ranije izazvao zabrinutost europskih saveznika najavom povlačenja 5000 vojnika iz Njemačke, što se kasnije pokazalo da uključuje i 4000 vojnika iz Poljske, da bi se potom predomislio i najavio slanje dodatnih 5000 vojnika u Poljsku.
Konačni detalji još nisu poznati
Prema riječima diplomata, točan opseg smanjenja još nije definiran, a SAD nije naveo ni rokove za povlačenje. Washington je također uvjerio saveznike da neće biti promjena u njegovom nuklearnom odvraćanju.
"Na sastanku nisu izneseni svi detalji, ali sada je situacija puno jasnija. Ovisit će o sposobnosti drugih da ponude alternative. Neka sredstva ostaju netaknuta, druga se povlače u potpunosti, a neka bi se mogla smanjiti za pola ili trećinu", izjavio je treći diplomat NATO-a, također pod uvjetom anonimnosti.
"Vremenski okvir je složeniji jer je povezan s vjerodostojnošću odvraćanja i obrane. Ipak, ništa još nije konačno odlučeno, čak ni unutar SAD-a", dodao je.
Rasprava se nastavlja idući mjesec
Očekuje se da će europski saveznici i SAD nastaviti raspravu o ovom pitanju na NATO-ovoj konferenciji o generiranju snaga sljedeći mjesec. Na tom sastanku nacionalni vojni planeri definiraju koje sposobnosti mogu ponuditi Savezu i pod kojim uvjetima.
Prema NATO-ovom sustavu, članice povremeno prijavljuju vojnike i opremu koje stavljaju na raspolaganje za operacije Saveza, čime postaju dostupni vrhovnom zapovjedniku u slučaju rata. Washington sada želi smanjiti te svoje obveze, čiji su detalji strogo čuvana tajna.
Analitičari o popunjavanju praznina
Jennifer Kavanagh, direktorica za vojnu analizu u washingtonskom think-tanku Defense Priorities, smatra da bi smanjenje stvorilo praznine koje bi bilo posebno teško brzo popuniti, pogotovo kada je riječ o podmornicama i strateškim bombarderima. Ipak, tvrdi da europski saveznici ne bi trebali težiti zamjeni "jedan za jedan".
"Kod ovog povlačenja SAD-a nije ključno da Europa nadomjesti točno ono što je izgubljeno, već da shvati što joj je zaista potrebno za obranu i da nabavi te sposobnosti. Općenito, Europa to može postići u roku od pet godina", rekla je Kavanagh.
Službene potvrde iz Washingtona
Američki državni tajnik Marco Rubio u petak je jasno poručio ministrima vanjskih poslova članica NATO-a da slijede daljnja smanjenja američkih trupa i naoružanja, istovremeno ih uvjeravajući da će se sve odvijati na koordiniran način.
"U Savezu se dobro razumije da će se prisutnost američkih snaga u Europi prilagođavati - na tome se već radilo, i to u koordinaciji s našim saveznicima. Ne kažem da će time biti oduševljeni, ali svakako su svjesni situacije", rekao je Rubio novinarima u švedskom Helsingborgu.
Reakcija NATO-a
Glasnogovornica NATO-a Allison Hart izjavila je za Politico kako se "Savez pretjerano oslanjao na američke snage i sposobnosti".
Dodala je: "No, kako Europa i Kanada više ulažu u obranu i razvijaju veće sposobnosti, tako se i ravnoteža odgovornosti može promijeniti. Ova promjena jača obrambene planove NATO-a jer smanjuje prekomjerno oslanjanje na jednog saveznika i odražava širu promjenu koja se događa unutar Saveza".
