Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan u Kući Europe predstavila je rezultate istraživanja o cijeni hrane u Hrvatskoj i zemljama Europske unije te o prehrambenim navikama koje su vezane uz poskupljenje, javlja Anadolu.
Građani se s pravom pitaju zašto je litra ulja jeftinija u Luksemburgu, koji ima minimalnu plaću 2.500 eura, nego u Hrvatskoj, u kojoj je minimalna plaća 700 eura bruto, ili zašto štruca kruha košta više nego u Njemačkoj gdje je standard znatno veći, poručila je Biljana Borzan.
Borzan je pozitivnim ocijenila da su u Hrvatskoj cijene voća, povrća, krumpira i mesa ispod prosjeka Europske unije, ali u drugim kategorijama cijene su više nego u bogatom Luksemburgu, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj ili Italiji.
“Hrvatska stoji izuzetno loše s obzirom na udio plaće kojeg građani odvajaju na hranu. Istraživanje koje sam provela pokazuje da prosječna hrvatska obitelj troši oko 30 posto svog budžeta na hranu, a gotovo 80 posto građana kaže da poskupljenje utječe na njihove prehrambene navike”, upozorila je zastupnica Borzan.
Netko dobro profitira u krizi
Više od polovica hrvatskih građana kupuje manje hrane, alternativne brendove i jeftiniju hranu, a na razini EU-a, prodaja mesa i ribe pala je za 40 posto, tvrdi Borzan.
Borzan je navela podatak kako su pojedini trgovački lanci i proizvođači imali od 2021. godine viski iznos tzv. neočekivane dobiti te kako je ta dobit ostvarena nauštrb najsiromašnijih građana Europe.
“Netko dobro profitira u krizi, u situaciji kada su građani primorani kupovati manje hrane”, navodi Borzan.
Rezultate ekonomskog istraživanja predstavio je Tomislav Ivančić, autor usvojene građanske peticije u Europskom parlamentu (EP) o temi “Cijene i dostupnost hrane u državama članicama EU - borba protiv siromaštva” na koju su se europske institucije u Briselu dužne očitovati.
Peticija ekonomista Tomislava Ivančića o različitim cijenama hrane u različitim državama EU, te najvećem rastu cijena u primarno zemljama istočne Europe upozorava na uzroke i posljedice takvog rasta cijena.
Ivančić je naveo kako se od siječnja 2023. godine, od ulaska Hrvatske u eurozonu, u domaćoj javnosti počela provoditi usporedba cijena hrane u Hrvatskoj i drugim zemljama EU-a, pri čemu je utvrđeno kako su pojedine prehrambene namirnice u Hrvatskoj značajno skuplje nego u zemljama koje imaju veće prosječne plaće i viši životni standard.
Neadekvatne cijene
Upozorio je kako građani Hrvatske koji imaju mogućnost idu u kupnju prehrambenih namirnica u Italiju, Slovaci u Austriju...
“Isti brend tjestenine u Mađarskoj košta 5,20 eura, u Hrvatskoj 2,09 eura, u Španjolskoj 1,89 a u Italiji 1,25 eura. Isti taj europski proizvod u SAD-u košta 1,87 eura”, naveo je Ivančić.
Uz Hrvatsku, problem neadekvatnih cijena imaju Mađarska, Bugarska i Slovačka dok Italija, Irska, Španjolska i Portugal imaju daleko niže cijene hrane, sa značajno manjim porastom cijena od 2015. godine.
Cijene su najviše u državama koje imaju upravo najniže minimalne plaće, kao što su Bugarska koja ima minimalac 400 eura, dok je Luksemburgu minimalna plaća 2.500 eura.
Najugroženije skupine zbog trendova cijene hrane su umirovljenici i mladi ljudi, tako da ovaj faktor znatno povećava razinu siromaštva u Hrvatskoj i u Europskoj uniji.
Građani se s pravom pitaju zašto je litra ulja jeftinija u Luksemburgu, koji ima minimalnu plaću 2.500 eura, nego u Hrvatskoj, u kojoj je minimalna plaća 700 eura bruto, ili zašto štruca kruha košta više nego u Njemačkoj gdje je standard znatno veći, poručila je Biljana Borzan.
Borzan je pozitivnim ocijenila da su u Hrvatskoj cijene voća, povrća, krumpira i mesa ispod prosjeka Europske unije, ali u drugim kategorijama cijene su više nego u bogatom Luksemburgu, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj ili Italiji.
“Hrvatska stoji izuzetno loše s obzirom na udio plaće kojeg građani odvajaju na hranu. Istraživanje koje sam provela pokazuje da prosječna hrvatska obitelj troši oko 30 posto svog budžeta na hranu, a gotovo 80 posto građana kaže da poskupljenje utječe na njihove prehrambene navike”, upozorila je zastupnica Borzan.
Netko dobro profitira u krizi
Više od polovica hrvatskih građana kupuje manje hrane, alternativne brendove i jeftiniju hranu, a na razini EU-a, prodaja mesa i ribe pala je za 40 posto, tvrdi Borzan.
Borzan je navela podatak kako su pojedini trgovački lanci i proizvođači imali od 2021. godine viski iznos tzv. neočekivane dobiti te kako je ta dobit ostvarena nauštrb najsiromašnijih građana Europe.
“Netko dobro profitira u krizi, u situaciji kada su građani primorani kupovati manje hrane”, navodi Borzan.
Rezultate ekonomskog istraživanja predstavio je Tomislav Ivančić, autor usvojene građanske peticije u Europskom parlamentu (EP) o temi “Cijene i dostupnost hrane u državama članicama EU - borba protiv siromaštva” na koju su se europske institucije u Briselu dužne očitovati.
Peticija ekonomista Tomislava Ivančića o različitim cijenama hrane u različitim državama EU, te najvećem rastu cijena u primarno zemljama istočne Europe upozorava na uzroke i posljedice takvog rasta cijena.
Ivančić je naveo kako se od siječnja 2023. godine, od ulaska Hrvatske u eurozonu, u domaćoj javnosti počela provoditi usporedba cijena hrane u Hrvatskoj i drugim zemljama EU-a, pri čemu je utvrđeno kako su pojedine prehrambene namirnice u Hrvatskoj značajno skuplje nego u zemljama koje imaju veće prosječne plaće i viši životni standard.
Neadekvatne cijene
Upozorio je kako građani Hrvatske koji imaju mogućnost idu u kupnju prehrambenih namirnica u Italiju, Slovaci u Austriju...
“Isti brend tjestenine u Mađarskoj košta 5,20 eura, u Hrvatskoj 2,09 eura, u Španjolskoj 1,89 a u Italiji 1,25 eura. Isti taj europski proizvod u SAD-u košta 1,87 eura”, naveo je Ivančić.
Uz Hrvatsku, problem neadekvatnih cijena imaju Mađarska, Bugarska i Slovačka dok Italija, Irska, Španjolska i Portugal imaju daleko niže cijene hrane, sa značajno manjim porastom cijena od 2015. godine.
Cijene su najviše u državama koje imaju upravo najniže minimalne plaće, kao što su Bugarska koja ima minimalac 400 eura, dok je Luksemburgu minimalna plaća 2.500 eura.
Najugroženije skupine zbog trendova cijene hrane su umirovljenici i mladi ljudi, tako da ovaj faktor znatno povećava razinu siromaštva u Hrvatskoj i u Europskoj uniji.
