Nakon desetljeća u kojima je vojnu potrošnju tretirala kao tuđi problem, Europa sada izdvaja golema sredstva za obranu. Prekretnica je bila potpuna ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine, iako se svijest o toj potrebi gradila godinama. Prema podacima Europske obrambene agencije, potrošnja Europske unije za obranu porasla je s 218 milijardi eura 2021. na procijenjenih 381 milijardu eura 2025., što je povećanje od 75 posto u samo četiri godine.
Globalna vojna potrošnja te je godine dosegnula rekordnih 2,9 bilijuna dolara, a Europa je bila glavni pokretač s rastom od 14 posto na 864 milijarde dolara, navodi Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI). U tom valu, Njemačka je prvi put od 1990. premašila NATO-ov cilj od 2 posto BDP-a, dosegnuvši 2,3 posto, piše Euronews.
EU je potom pokrenula plan ReArm Europe, odnosno Spremnost 2030, kojim želi mobilizirati 800 milijardi eura za obranu. Europska komisija planira prikupiti do 150 milijardi eura putem instrumenta SAFE, dok nova pravila državama članicama omogućuju povećanje obrambene potrošnje izvan uobičajenih fiskalnih ograničenja. Komisija procjenjuje da bi povećanje obrambenih proračuna za 1.5 posto BDP-a otvorilo gotovo 650 milijardi eura dodatnog fiskalnog prostora u četiri godine. Dok vodeće članice obnavljaju vojnu industriju, nekoliko sektora već bilježi snažan rast.
Obrambena proizvodnja
Europski obrambeni divovi poput Rheinmetalla, Leonarda i Saaba doživljavaju procvat. Proizvodni kapacitet streljiva u EU porastao je s oko 300.000 komada godišnje 2022. na procijenjenih 2 milijuna do kraja 2025. U Njemačkoj su domaće narudžbe u obrambenoj industriji krajem 2025. bile više od 50 posto veće nego nakon početka invazije na Ukrajinu. Komisija ulaže u širenje proizvodnih linija i skraćivanje rokova isporuke, no tržište ostaje fragmentirano. Prema Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, samo 9 posto ugovora odlazi dobavljačima iz drugih država članica, dok domaće tvrtke osvajaju više od tri četvrtine ukupne vrijednosti natječaja.
Dronovi
Rat u Ukrajini pokazao je važnost dronova kao jeftinog i učinkovitog oružja. Francuska je izdvojila 8.5 milijardi eura za povećanje zaliha streljiva i dronova te planira povećati zalihe eksplozivnih dronova za 400 posto do 2030. Njemačka i Ukrajina 2026. potpisale su paket vrijedan 4 milijarde eura koji uključuje zajedničku proizvodnju dronova. EU je pokrenula Europsku inicijativu za obranu od dronova (EDDI) kako bi do 2027. uspostavila višeslojni zaštitni sustav. Među najvećim dobitnicima je njemački Quantum Systems, proizvođač izviđačkih i nadzornih dronova.
Kibernetička sigurnost
Kibernetička sigurnost postala je ključna obrambena domena, posebno kada je riječ o zaštiti kritične infrastrukture. EU je 2025. izdvojila 145.5 milijuna eura za jačanje sigurnosti u malim i srednjim poduzećima, javnoj upravi i zdravstvu. Komisija je početkom 2026. predložila novi paket za zaštitu ICT lanca opskrbe od rizika iz trećih zemalja. Prema podacima CONTEXT-a, prihodi sektora kibernetičke sigurnosti u Europi porasli su 10 posto, dok je segment upravljanja identitetom i pristupom rastao 18 posto. Obrambena ulaganja pritom potiču i komercijalnu potrošnju na sigurnosna rješenja.
Industrijski metali
Vojna oprema zahtijeva velike količine metala, od brodova i oklopnih vozila do raketnih sustava. Goldman Sachs procjenjuje da će se oko 40 posto povećanja europske obrambene potrošnje preliti na nabavu opreme bogate metalima, dvostruko više od NATO-ove norme. Banka očekuje da će ponovno naoružavanje Europe povećati regionalnu potražnju za industrijskim metalima za 6 posto do 2027. godine. Na globalnoj razini obrambena potrošnja mogla bi povećati potražnju za bakrom za 0.9 posto, niklom za 1.3 posto i čelikom za 0.4 posto. Bakar se pritom ističe kao najveći dobitnik.
Poluvodiči
Moderna vojna tehnologija ovisi o sofisticiranim čipovima koje Europa uglavnom ne proizvodi. Kontinent se desetljećima oslanjao na američke dobavljače i azijske proizvođače. Kako bi smanjila ovisnost, EU je 2026. pokrenula Europski program obrambene industrije (EDIP), vrijedan 1.5 milijardi eura, koji uključuje ulaganja u poluvodiče od galijevog nitrida za radarske i sustave elektroničkog ratovanja. Europska obrambena agencija upozorava da obrambena baza i dalje ostaje fragmentirana i ovisna o neeuropskoj mikroelektronici, pa je razvoj domaće proizvodnje čipova dugoročan projekt.
Globalna vojna potrošnja te je godine dosegnula rekordnih 2,9 bilijuna dolara, a Europa je bila glavni pokretač s rastom od 14 posto na 864 milijarde dolara, navodi Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI). U tom valu, Njemačka je prvi put od 1990. premašila NATO-ov cilj od 2 posto BDP-a, dosegnuvši 2,3 posto, piše Euronews.
EU je potom pokrenula plan ReArm Europe, odnosno Spremnost 2030, kojim želi mobilizirati 800 milijardi eura za obranu. Europska komisija planira prikupiti do 150 milijardi eura putem instrumenta SAFE, dok nova pravila državama članicama omogućuju povećanje obrambene potrošnje izvan uobičajenih fiskalnih ograničenja. Komisija procjenjuje da bi povećanje obrambenih proračuna za 1.5 posto BDP-a otvorilo gotovo 650 milijardi eura dodatnog fiskalnog prostora u četiri godine. Dok vodeće članice obnavljaju vojnu industriju, nekoliko sektora već bilježi snažan rast.
Obrambena proizvodnja
Europski obrambeni divovi poput Rheinmetalla, Leonarda i Saaba doživljavaju procvat. Proizvodni kapacitet streljiva u EU porastao je s oko 300.000 komada godišnje 2022. na procijenjenih 2 milijuna do kraja 2025. U Njemačkoj su domaće narudžbe u obrambenoj industriji krajem 2025. bile više od 50 posto veće nego nakon početka invazije na Ukrajinu. Komisija ulaže u širenje proizvodnih linija i skraćivanje rokova isporuke, no tržište ostaje fragmentirano. Prema Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, samo 9 posto ugovora odlazi dobavljačima iz drugih država članica, dok domaće tvrtke osvajaju više od tri četvrtine ukupne vrijednosti natječaja.
Dronovi
Rat u Ukrajini pokazao je važnost dronova kao jeftinog i učinkovitog oružja. Francuska je izdvojila 8.5 milijardi eura za povećanje zaliha streljiva i dronova te planira povećati zalihe eksplozivnih dronova za 400 posto do 2030. Njemačka i Ukrajina 2026. potpisale su paket vrijedan 4 milijarde eura koji uključuje zajedničku proizvodnju dronova. EU je pokrenula Europsku inicijativu za obranu od dronova (EDDI) kako bi do 2027. uspostavila višeslojni zaštitni sustav. Među najvećim dobitnicima je njemački Quantum Systems, proizvođač izviđačkih i nadzornih dronova.
Kibernetička sigurnost
Kibernetička sigurnost postala je ključna obrambena domena, posebno kada je riječ o zaštiti kritične infrastrukture. EU je 2025. izdvojila 145.5 milijuna eura za jačanje sigurnosti u malim i srednjim poduzećima, javnoj upravi i zdravstvu. Komisija je početkom 2026. predložila novi paket za zaštitu ICT lanca opskrbe od rizika iz trećih zemalja. Prema podacima CONTEXT-a, prihodi sektora kibernetičke sigurnosti u Europi porasli su 10 posto, dok je segment upravljanja identitetom i pristupom rastao 18 posto. Obrambena ulaganja pritom potiču i komercijalnu potrošnju na sigurnosna rješenja.
Industrijski metali
Vojna oprema zahtijeva velike količine metala, od brodova i oklopnih vozila do raketnih sustava. Goldman Sachs procjenjuje da će se oko 40 posto povećanja europske obrambene potrošnje preliti na nabavu opreme bogate metalima, dvostruko više od NATO-ove norme. Banka očekuje da će ponovno naoružavanje Europe povećati regionalnu potražnju za industrijskim metalima za 6 posto do 2027. godine. Na globalnoj razini obrambena potrošnja mogla bi povećati potražnju za bakrom za 0.9 posto, niklom za 1.3 posto i čelikom za 0.4 posto. Bakar se pritom ističe kao najveći dobitnik.
Poluvodiči
Moderna vojna tehnologija ovisi o sofisticiranim čipovima koje Europa uglavnom ne proizvodi. Kontinent se desetljećima oslanjao na američke dobavljače i azijske proizvođače. Kako bi smanjila ovisnost, EU je 2026. pokrenula Europski program obrambene industrije (EDIP), vrijedan 1.5 milijardi eura, koji uključuje ulaganja u poluvodiče od galijevog nitrida za radarske i sustave elektroničkog ratovanja. Europska obrambena agencija upozorava da obrambena baza i dalje ostaje fragmentirana i ovisna o neeuropskoj mikroelektronici, pa je razvoj domaće proizvodnje čipova dugoročan projekt.
