Imenovanjem nove Vlade HNŽ-a ne samo da je pojačan tempo rada ministarstava nego se planiraju i aktivnosti kako ubrzati rad ostalih županijskih aktivnosti. Čitajući Program rada Vlade HNŽ-a, u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi navodi se kako će započeti provođenje akcija pojačane kontrole rada na crno izvan radnog vremena. Navodi se kako će u poslijepodnevnim i noćnim satima nadležne inspekcije vršiti kontrole, tako da ćemo od sada inspektore u kontrolama susretati u noćnim barovima i klubovima.
- Osim ovoga, od sada će se uspostaviti stalna razmjena podataka između Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi i Službe za zapošljavanje HNŽ-a u cilju smanjenja pojava rada na crno. Također, uspostavit će se mehanizam međusobnog informiranja i suradnje s Federalnim zavodom MIO u cilju spriječavanja "rada na crno" i učinkovitijeg prikupljanja javnih prihoda - rekli su sugovornici za Prvi.tv.
Prema procjenama entitetskih sindikata u BiH između 150.000 i 200.000 osoba radi na crno. Jedan od razloga zbog kojeg poslodavci ne prijavljuju svoje radnike je izuzetno visok porez koji se plaća državi, odnosno entitetima. Poslodavac u FBiH plaća oko 70 posto poreza i doprinosa na svakog prijavljenog radnika. Dakle, ako radnika ima plaću od npr. 1.000 KM, poslodavac mora izdvojiti još iznos između 600 i 700 KM za ostale pristojbe koje plaća državi.
Ovi podatci se podudaraju s drugim istraživanjima koja kažu kako od 20 do 23 posto radnika u BiH radi na crno. Ekonomski stručnjaci kažu kako bi do velikog zaokreta došlo ukoliko bi se smanjile pristojbe koje poslodavci imaju prema državi. Iz federalne Vlade kažu kako ima naznaka da bi promjene zakona i propisa mogle ići u tome pravcu, a sve sa ciljem smanjenju broja "radnika na crno" i pomoći gospodarstvu. Živi bili, pa vidjeli!
- Osim ovoga, od sada će se uspostaviti stalna razmjena podataka između Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi i Službe za zapošljavanje HNŽ-a u cilju smanjenja pojava rada na crno. Također, uspostavit će se mehanizam međusobnog informiranja i suradnje s Federalnim zavodom MIO u cilju spriječavanja "rada na crno" i učinkovitijeg prikupljanja javnih prihoda - rekli su sugovornici za Prvi.tv.
Prema procjenama entitetskih sindikata u BiH između 150.000 i 200.000 osoba radi na crno. Jedan od razloga zbog kojeg poslodavci ne prijavljuju svoje radnike je izuzetno visok porez koji se plaća državi, odnosno entitetima. Poslodavac u FBiH plaća oko 70 posto poreza i doprinosa na svakog prijavljenog radnika. Dakle, ako radnika ima plaću od npr. 1.000 KM, poslodavac mora izdvojiti još iznos između 600 i 700 KM za ostale pristojbe koje plaća državi.
Ovi podatci se podudaraju s drugim istraživanjima koja kažu kako od 20 do 23 posto radnika u BiH radi na crno. Ekonomski stručnjaci kažu kako bi do velikog zaokreta došlo ukoliko bi se smanjile pristojbe koje poslodavci imaju prema državi. Iz federalne Vlade kažu kako ima naznaka da bi promjene zakona i propisa mogle ići u tome pravcu, a sve sa ciljem smanjenju broja "radnika na crno" i pomoći gospodarstvu. Živi bili, pa vidjeli!
