Direktor Žitozajednice Bosne i Hercegovine Alija Šabanović izjavio je za Agenciju Fena da je moguće da u sljedećem razdoblju u Bosni i Hercegovini dođe do povećanja cijena brašna.
Pojasnio je da je urod pšenice u zemljama okruženja, posebno u Srbiji i Hrvatskoj, znatno manji nego što je bio prošle godine, iz čega su mnogi već zaključili da bi moglo doći do korekcije cijena.
''Teško je točno predvidjeti kad bi se to moglo dogoditi i koliko bi bilo povećanje cijena, ali ne očekujem da će doći do nekog značajnog poskupljenja'', rekao je Šabanović.
On je dodao da je u Srbiji prošle godine urod pšenice iznosio tri milijuna tona i da su izvezli 1,4 milijuna tona, dok je ove godine urod svega 2,1 milijun tona, što je približno njihovim potrebama.
Šabanović je istaknuo da je u Hrvatskoj oko 20 posto manje zasijano, a i urod je nešto manji, tako da i oni imaju vrlo malo tržišnih viškova.
''Naši prerađivači će morati nabavljati pšenicu u širem okruženju, uglavnom u Mađarskoj i dalje, koja je uvijek bila skuplja nego u Hrvatskoj i Srbiji, te je moguće očekivati korekcije cijena po tom osnovu'', kazao je Šabanović.
Naglasio je da, koliko je njemu poznato, naši prerađivači nemaju zaliha pšenice, jer su prošle godine uvezli 271.000 tona ili 50.000 manje nego što inače uvoze, tako da će morati nabavljati novu po višim cijenama i onda odlučivati hoće li, kada i koliko povećati cijene.
Pojasnio je da je urod pšenice u zemljama okruženja, posebno u Srbiji i Hrvatskoj, znatno manji nego što je bio prošle godine, iz čega su mnogi već zaključili da bi moglo doći do korekcije cijena.
''Teško je točno predvidjeti kad bi se to moglo dogoditi i koliko bi bilo povećanje cijena, ali ne očekujem da će doći do nekog značajnog poskupljenja'', rekao je Šabanović.
On je dodao da je u Srbiji prošle godine urod pšenice iznosio tri milijuna tona i da su izvezli 1,4 milijuna tona, dok je ove godine urod svega 2,1 milijun tona, što je približno njihovim potrebama.
Šabanović je istaknuo da je u Hrvatskoj oko 20 posto manje zasijano, a i urod je nešto manji, tako da i oni imaju vrlo malo tržišnih viškova.
''Naši prerađivači će morati nabavljati pšenicu u širem okruženju, uglavnom u Mađarskoj i dalje, koja je uvijek bila skuplja nego u Hrvatskoj i Srbiji, te je moguće očekivati korekcije cijena po tom osnovu'', kazao je Šabanović.
Naglasio je da, koliko je njemu poznato, naši prerađivači nemaju zaliha pšenice, jer su prošle godine uvezli 271.000 tona ili 50.000 manje nego što inače uvoze, tako da će morati nabavljati novu po višim cijenama i onda odlučivati hoće li, kada i koliko povećati cijene.
