Bosna i Hercegovina uvozi čak 92 posto hrane, iako kao zemlja imamo sve uvjete za razvoj poljoprivrede. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u prvih šest mjeseci ove godine uvoz je iznosio gotovo pet milijardi eura i povećan je za 4,43 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Proizvođači hrane kažu da nemaju podršku države, a nositelji vlasti da nema međuentitetske koordinacije.
Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježila povećanje deficita od oko 12 posto u razmjeni roba sa svijetom, podaci su Vanjskotrgovinske komore.
Video: Bosna i Hercegovina uvozi čak 92 posto hrane
U Udruženju mladih ekonomista RS računaju da je osnovni problem u vezi s domaćim proizvođačima loš marketing.
Bh. izvoz do kraja lipnja iznosio je šest milijardi maraka, što predstavlja smanjenje za 0,05 posto u odnosu na isti period 2018. Među rijetkim primjerima da je moguće domaću sirovinu prerađivati i za strano tržište je
mljekara iz Bileće, za razliku od mesne industrije u Laktašima, koja sirovinu iz uvoza prerađuje za domaće tržište.
Pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu je 60,4 posto i smanjena je za 4,29 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Najviše robe izvezeno je u Hrvatsku, u vrijednosti 756,6 milijuna maraka. Bosna i Hercegovina je takođe nastavila najviše uvoziti iz Hrvatske, zatim iz Srbije, Slovenije i Njemačke.
Proizvođači hrane kažu da nemaju podršku države, a nositelji vlasti da nema međuentitetske koordinacije.
Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježila povećanje deficita od oko 12 posto u razmjeni roba sa svijetom, podaci su Vanjskotrgovinske komore.
Video: Bosna i Hercegovina uvozi čak 92 posto hrane
U Udruženju mladih ekonomista RS računaju da je osnovni problem u vezi s domaćim proizvođačima loš marketing.
Bh. izvoz do kraja lipnja iznosio je šest milijardi maraka, što predstavlja smanjenje za 0,05 posto u odnosu na isti period 2018. Među rijetkim primjerima da je moguće domaću sirovinu prerađivati i za strano tržište je
mljekara iz Bileće, za razliku od mesne industrije u Laktašima, koja sirovinu iz uvoza prerađuje za domaće tržište.
Pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu je 60,4 posto i smanjena je za 4,29 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Najviše robe izvezeno je u Hrvatsku, u vrijednosti 756,6 milijuna maraka. Bosna i Hercegovina je takođe nastavila najviše uvoziti iz Hrvatske, zatim iz Srbije, Slovenije i Njemačke.
