Utjecaj otopljavanja glečera na ljude mogao bi se kretati od pogoršanog zagađenja zraka do ekstremnijih vremenskih uvjeta.
Dvije trećine glečera na Himalajama moglo bi se otopiti do 2100. godine ukoliko se globalne emisije ne smanje, upozorili su znanstvenici.
Prema izvještaju o planinskom vijencu Hindu Kush, čak i ukoliko se realizira najambiciozniji plan iz Pariškog sporazuma o globalnom zagrijavanju da se ono ograniči na 1,5 stupnjeva Celzija, jedna trećina glečera će se otopiti.
Glečeri u području Hindu Kusha važan su izvor vode za 250 milijuna ljudi u planinama, kao i 1,65 milijardi koji žive u dolinama rijeka ispod tih planina, javio je AFP, prenosi Srna.
Utjecaj otopljavanja glečera na ljude mogao bi se kretati od pogoršanog zagađenja zraka do ekstremnijih vremenskih uvjeta.
''Uslijed topljenja moglo bi doći do izlijevanja stotina glečerskih jezera, što bi moglo izazvati poplave u podnožju planina, uključujući podnožje vrha Mont Everest'', smatraju znanstvenici.
U pravljenju izvještaja sudjelovalo je više od 350 istraživača i političkih stručnjaka, 185 organizacija, 210 autora, 20 urednika i 125 vanjskih recenzenata.
Dvije trećine glečera na Himalajama moglo bi se otopiti do 2100. godine ukoliko se globalne emisije ne smanje, upozorili su znanstvenici.
Prema izvještaju o planinskom vijencu Hindu Kush, čak i ukoliko se realizira najambiciozniji plan iz Pariškog sporazuma o globalnom zagrijavanju da se ono ograniči na 1,5 stupnjeva Celzija, jedna trećina glečera će se otopiti.
Glečeri u području Hindu Kusha važan su izvor vode za 250 milijuna ljudi u planinama, kao i 1,65 milijardi koji žive u dolinama rijeka ispod tih planina, javio je AFP, prenosi Srna.
Utjecaj otopljavanja glečera na ljude mogao bi se kretati od pogoršanog zagađenja zraka do ekstremnijih vremenskih uvjeta.
''Uslijed topljenja moglo bi doći do izlijevanja stotina glečerskih jezera, što bi moglo izazvati poplave u podnožju planina, uključujući podnožje vrha Mont Everest'', smatraju znanstvenici.
U pravljenju izvještaja sudjelovalo je više od 350 istraživača i političkih stručnjaka, 185 organizacija, 210 autora, 20 urednika i 125 vanjskih recenzenata.
