Europski parlament prihvatio je 12.rujna izmijenjena pregovaračka stajališta o autorskim pravima. Dodani su mehanizmi zaštite za male tvrtke, te za slobodu govora.
Stajalište za pregovore s državama članicama usuglašeno je s 438 glasa za, 226 protiv, te 39 suzdržanih. Ono uključuje značajne izmjene prijedloga Odbora za pravna pitanja prvotno predstavljenog u lipnju.
Zastupnici Europskog parlamenta podržali mandat za otvaranje pregovora s državama članicama o novim usklađenim pravilima o autorskim i srodnim pravima koja bi trebala osigurati da umjetnici i novinari budu poštenu plaćeni za svoj rad. Više u priopćenju za medije. Što prijedlog zakona znači za internetske memove i kako će utjecati na internet?
Mnoge od izmjena koje predlaže Europski parlament na početni tekst Europske komisije imaju za cilj osigurati da umjetnici, prije svega glazbenici, izvođači i autori tekstova, novinari i novinski izdavači budu plaćeni za rad kada ih koriste platforme kao što su YouTube ili Facebook ili servisi za prikupljanje vijesti kao što je Google News, piše Bug.hr.
„Jako sam zadovoljan što je unatoč jako velikoj lobističkoj kampanji koju su vodili internetski divovi, sada imamo većinu u Parlamentu koja je poduprla potrebu zaštite principa pravednog plaćanja za europske kreativce.
Vodila se žustra rasprava o ovoj direktivi i vjerujem da je Parlament pomno slušao upozorenja zabrinutih. Uzeli smo tako u obzir primjedbe oko inovativnosti – pa smo od obveze primjene direktive izuzeli male i mikro platforme ili servise.
Uvjeren sam da će, kada se slegne prašina, internet biti jednako slobodan kao što je danas, stvaratelji i novinari zarađivat će pravedniji dio od prihoda koji se generiraju njihovim radom. I pitat ćemo se tada, zbog čega se uopće dizala takva strka“, rekao je izvjestitelj o pregovaračkom stajalištu njemački zastupnik Axel Voss.
Pravedna plaća za umjetnike i novinare te poticaj za startupove
Stajalište Parlamenta dodatno jača planove Europske komisije da se internet platforme i servisi prikupljanja učine odgovornima za povrede autorskih prava.
To bi se također primijenilo i na isječke, gdje se prikazuje samo mali dio teksta izdavača vijesti. U praksi, ova odgovornost zahtijeva od tih strana da plate prava nositelja materijala zaštićenog autorskim pravima, koje stavljaju na raspolaganje. Tekst također posebno zahtijeva da novinari, a ne samo njihovi nakladnici, imaju koristi od naknada koje proizlaze iz ove obveze.
Istodobno, u pokušaju poticanja startupova i inovacija, tekst sada izuzima male i mikro platforme iz direktive.
Zaštita slobode izražavanja
Tekst sadrži odredbe kojima bi se osiguralo poštivanje zakona o autorskim pravima na internetu, bez nepravednog ometanja slobode izražavanja koja definira internet.
Dakle, samo dijeljenje poveznica s člancima, zajedno s vlastitim popratnim komentarima za njihov opis, bit će slobodno od ograničenja za zaštitu autorskih prava.
Sve aktivnosti platformi za provjeru kršenja autorskih prava moraju biti dizajnirane na način da se izbjegne uklanjanje sadržaja koji ne krši autorska prava. Te platforme također će biti potrebne za uspostavu brzih sustava za ispravak (kojima upravlja osoblje platforme, a ne algoritmi) putem kojih se mogu podnijeti pritužbe kada se određeni sadržaj pogrešno ukloni.
Wikipedija i open source platforme neće biti zahvaćene direktivom
Tekst također propisuje kako će se nekomercijalni prijenos na online enciklopedije, kao što su Wikipedija ili open source platforma GitHub, automatski isključiti iz zahtjeva za pridržavanje pravila o autorskim pravima.
Jača pregovaračka prava za autore i izvođače
Pregovaračko stajalište također osnažuje pregovaračka prava autora i izvođača, omogućujući im da zatraže dodatnu naknadu od strane koja iskorištava njihova prava, kad je prvobitno dogovorena pristojba nerazmjerno niska u usporedbi s ostvarenim dobicima.
Tekst dodaje da ove pogodnosti trebaju uključivati neizravne prihode. Također bi osnažio autore i izvođače da opozovu ili ukinu ekskluzivnost licence za iskorištavanje svog rada ako se smatra da strana koja posjeduje prava eksploatacije ne ostvaruje to pravo.
„Želimo zaštititi i ojačati prav kreativaca: autora, izvođača, pjevača, tekstopisaca, novinara… svih vlasnika autorskih prava. Oni su svi u očajnoj situaciji: njihov rad koriste velike platforme i zarađuju ogroman profit. Međutim, vlasnici autorskih prava često ne dobiju nikakav udio te zarade… Ogromne američke platforme zarađuju novac dok naši kreativci izumiru. Zato moramo osnažiti njihova prava i učiniti platforme odgovornima“, rekao je Axel Voss te istakao kako internetski memovi i derivativni umjetnički radovi korisnika-obožavatelja nisu u opasnosti.
„Oni spadaju pod iznimke o autorskim pravima u nacionalnim zakonima. Korisnici nisu oštećeni ovom reformom. Platforme trebaju biti odgovorne.
Sada velike platforme koriste novinarski sadržaj te zarađuju novac bez da dio tog novca ode izdavačima. Članak 11 daje pravo izdavačima da mogu tražiti naplatu za korištenje njihovog sadržaja. I dalje se mogu koristiti poveznice i privatni sadržaj. Ovo nije pokriveno Člankom 11 i to mogu sve platforme, poput Wikipedije“, objasnio je Axel Voss.
Stajalište za pregovore s državama članicama usuglašeno je s 438 glasa za, 226 protiv, te 39 suzdržanih. Ono uključuje značajne izmjene prijedloga Odbora za pravna pitanja prvotno predstavljenog u lipnju.
Zastupnici Europskog parlamenta podržali mandat za otvaranje pregovora s državama članicama o novim usklađenim pravilima o autorskim i srodnim pravima koja bi trebala osigurati da umjetnici i novinari budu poštenu plaćeni za svoj rad. Više u priopćenju za medije. Što prijedlog zakona znači za internetske memove i kako će utjecati na internet?
Mnoge od izmjena koje predlaže Europski parlament na početni tekst Europske komisije imaju za cilj osigurati da umjetnici, prije svega glazbenici, izvođači i autori tekstova, novinari i novinski izdavači budu plaćeni za rad kada ih koriste platforme kao što su YouTube ili Facebook ili servisi za prikupljanje vijesti kao što je Google News, piše Bug.hr.
„Jako sam zadovoljan što je unatoč jako velikoj lobističkoj kampanji koju su vodili internetski divovi, sada imamo većinu u Parlamentu koja je poduprla potrebu zaštite principa pravednog plaćanja za europske kreativce.
Vodila se žustra rasprava o ovoj direktivi i vjerujem da je Parlament pomno slušao upozorenja zabrinutih. Uzeli smo tako u obzir primjedbe oko inovativnosti – pa smo od obveze primjene direktive izuzeli male i mikro platforme ili servise.
Uvjeren sam da će, kada se slegne prašina, internet biti jednako slobodan kao što je danas, stvaratelji i novinari zarađivat će pravedniji dio od prihoda koji se generiraju njihovim radom. I pitat ćemo se tada, zbog čega se uopće dizala takva strka“, rekao je izvjestitelj o pregovaračkom stajalištu njemački zastupnik Axel Voss.
Pravedna plaća za umjetnike i novinare te poticaj za startupove
Stajalište Parlamenta dodatno jača planove Europske komisije da se internet platforme i servisi prikupljanja učine odgovornima za povrede autorskih prava.
To bi se također primijenilo i na isječke, gdje se prikazuje samo mali dio teksta izdavača vijesti. U praksi, ova odgovornost zahtijeva od tih strana da plate prava nositelja materijala zaštićenog autorskim pravima, koje stavljaju na raspolaganje. Tekst također posebno zahtijeva da novinari, a ne samo njihovi nakladnici, imaju koristi od naknada koje proizlaze iz ove obveze.
Istodobno, u pokušaju poticanja startupova i inovacija, tekst sada izuzima male i mikro platforme iz direktive.
Zaštita slobode izražavanja
Tekst sadrži odredbe kojima bi se osiguralo poštivanje zakona o autorskim pravima na internetu, bez nepravednog ometanja slobode izražavanja koja definira internet.
Dakle, samo dijeljenje poveznica s člancima, zajedno s vlastitim popratnim komentarima za njihov opis, bit će slobodno od ograničenja za zaštitu autorskih prava.
Sve aktivnosti platformi za provjeru kršenja autorskih prava moraju biti dizajnirane na način da se izbjegne uklanjanje sadržaja koji ne krši autorska prava. Te platforme također će biti potrebne za uspostavu brzih sustava za ispravak (kojima upravlja osoblje platforme, a ne algoritmi) putem kojih se mogu podnijeti pritužbe kada se određeni sadržaj pogrešno ukloni.
Wikipedija i open source platforme neće biti zahvaćene direktivom
Tekst također propisuje kako će se nekomercijalni prijenos na online enciklopedije, kao što su Wikipedija ili open source platforma GitHub, automatski isključiti iz zahtjeva za pridržavanje pravila o autorskim pravima.
Jača pregovaračka prava za autore i izvođače
Pregovaračko stajalište također osnažuje pregovaračka prava autora i izvođača, omogućujući im da zatraže dodatnu naknadu od strane koja iskorištava njihova prava, kad je prvobitno dogovorena pristojba nerazmjerno niska u usporedbi s ostvarenim dobicima.
Tekst dodaje da ove pogodnosti trebaju uključivati neizravne prihode. Također bi osnažio autore i izvođače da opozovu ili ukinu ekskluzivnost licence za iskorištavanje svog rada ako se smatra da strana koja posjeduje prava eksploatacije ne ostvaruje to pravo.
„Želimo zaštititi i ojačati prav kreativaca: autora, izvođača, pjevača, tekstopisaca, novinara… svih vlasnika autorskih prava. Oni su svi u očajnoj situaciji: njihov rad koriste velike platforme i zarađuju ogroman profit. Međutim, vlasnici autorskih prava često ne dobiju nikakav udio te zarade… Ogromne američke platforme zarađuju novac dok naši kreativci izumiru. Zato moramo osnažiti njihova prava i učiniti platforme odgovornima“, rekao je Axel Voss te istakao kako internetski memovi i derivativni umjetnički radovi korisnika-obožavatelja nisu u opasnosti.
„Oni spadaju pod iznimke o autorskim pravima u nacionalnim zakonima. Korisnici nisu oštećeni ovom reformom. Platforme trebaju biti odgovorne.
Sada velike platforme koriste novinarski sadržaj te zarađuju novac bez da dio tog novca ode izdavačima. Članak 11 daje pravo izdavačima da mogu tražiti naplatu za korištenje njihovog sadržaja. I dalje se mogu koristiti poveznice i privatni sadržaj. Ovo nije pokriveno Člankom 11 i to mogu sve platforme, poput Wikipedije“, objasnio je Axel Voss.
