Tajanstvena bolest odnijela je 20.000 života u Srednjoj Americi u posljednjih 10 godine. Riječ je o bolesti od koje umiru berači šećerne trstike a u protekle tri godine umrlo je stotinjak radnika na jednom otoku u Nikaragvi. Otok je stoga dobio nadimak Otok udovica.
Znanstvenici ne znaju uzrok bolesti. Nazvali su je Kronična bolest bubrega netradicionalnog uzroka. Bolest napada bubrege i sprječava tijelo da eliminira otpad i višak tekućine.
Znanstvenici koji pokušavaju pronaći uzrok smrtonosne bolesti pretpostavili su da bi se moglo raditi o konzumiranju toksina, pesticida i teških metala, no Richard Johnson, specijalist za bubrege u University of Colorado Anschutz kampusa kaže da je uzrok kronična dehidracija radnika.
Radnici koji satima, bez odmora, rade na polju nemaju dostupnu svježu vodu niti zaklon od sunca. U danima žetve, kaže, radnici satima stoje na ekstremnoj vrućini bez vode.
Rezultati Johnsonovog istraživanja provedenog u Nikaragvi i El Salvadoru objavljeni su prošli tjedan. Prema njemu, radnici na šećernoj trski ozbiljno su dehidrirani i svakodnevno su izloženi temperaturama koje nisu sigurne prema standardima američke zaštite na radu, prenosi Danas.hr.
Osim toga, Johnson se pita jesu li 20.000 oboljelih radnika iz Nikaragve prve žrtve globalnog zatopljenja:
"Zabrinuti smo da bi klimatske promjene mogle imati velikog utjecaja na zdravlje. Ako visoke temperature imaju utjecaj na rad bubrega, to moraju znati i oni u ekstremno vrućim klimama", govori Johnson. Slična epidemija zabilježena je na Sri Lanki među radnicima na rižinim poljima, piše Huffington post.
Ipak postoji nevladina grupa La Isla Foundation koja polako širi svijest o opasnostima rada na visokim temperaturama. Na njihovu inicijativu predsjednik Costa Rice Luis Guillermo Solís Rivera uveo je pravila o radu pri ekstremnom vremenu. Novim pravilnikom tvrtke moraju osigurati vodu, odmor i hlad za svoje radnike.
Nakon inicijative te nevladine organizacije mnoge tvrtke traže načine da osiguraju svojim radnicima ljudske uvjete rada. Jason Glaser, suosnivač grupe, kazao je da su oko 20 posto tvrtki koje se obave obradom šećerne trstike uvode mjere za preveniranje bolesti. Sljedeći korak je, kaže, mehanizacija industrije.
Inače, neke zemlje arapskog zaljeva zakonom su zabranile rad na otvorenom između podneva i 15 sati u vrijeme ekstremnih vrućina.
Znanstvenici ne znaju uzrok bolesti. Nazvali su je Kronična bolest bubrega netradicionalnog uzroka. Bolest napada bubrege i sprječava tijelo da eliminira otpad i višak tekućine.
Znanstvenici koji pokušavaju pronaći uzrok smrtonosne bolesti pretpostavili su da bi se moglo raditi o konzumiranju toksina, pesticida i teških metala, no Richard Johnson, specijalist za bubrege u University of Colorado Anschutz kampusa kaže da je uzrok kronična dehidracija radnika.
Radnici koji satima, bez odmora, rade na polju nemaju dostupnu svježu vodu niti zaklon od sunca. U danima žetve, kaže, radnici satima stoje na ekstremnoj vrućini bez vode.
Rezultati Johnsonovog istraživanja provedenog u Nikaragvi i El Salvadoru objavljeni su prošli tjedan. Prema njemu, radnici na šećernoj trski ozbiljno su dehidrirani i svakodnevno su izloženi temperaturama koje nisu sigurne prema standardima američke zaštite na radu, prenosi Danas.hr.
Osim toga, Johnson se pita jesu li 20.000 oboljelih radnika iz Nikaragve prve žrtve globalnog zatopljenja:
"Zabrinuti smo da bi klimatske promjene mogle imati velikog utjecaja na zdravlje. Ako visoke temperature imaju utjecaj na rad bubrega, to moraju znati i oni u ekstremno vrućim klimama", govori Johnson. Slična epidemija zabilježena je na Sri Lanki među radnicima na rižinim poljima, piše Huffington post.
Ipak postoji nevladina grupa La Isla Foundation koja polako širi svijest o opasnostima rada na visokim temperaturama. Na njihovu inicijativu predsjednik Costa Rice Luis Guillermo Solís Rivera uveo je pravila o radu pri ekstremnom vremenu. Novim pravilnikom tvrtke moraju osigurati vodu, odmor i hlad za svoje radnike.
Nakon inicijative te nevladine organizacije mnoge tvrtke traže načine da osiguraju svojim radnicima ljudske uvjete rada. Jason Glaser, suosnivač grupe, kazao je da su oko 20 posto tvrtki koje se obave obradom šećerne trstike uvode mjere za preveniranje bolesti. Sljedeći korak je, kaže, mehanizacija industrije.
Inače, neke zemlje arapskog zaljeva zakonom su zabranile rad na otvorenom između podneva i 15 sati u vrijeme ekstremnih vrućina.
