Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se danas širom svijeta kako bi se podigla svijest o važnosti očuvanja okoliša i potaknula akcija za zaštitu prirode.
Pod vodstvom Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Dan zaštite okoliša održava se svakog 5. lipnja od 1973. godine, a država domaćin za 2024. godinu je Saudijska Arabija. Ovogodišnja tema i kampanja za Svjetski dan zaštite okoliša usmjerena je na obnovu zemljišta, dezertifikaciju i otpornost na sušu pod sloganom „Naša zemlja. Naša budućnost. Mi smo #GenerationRestoration.”
Hitno djelovanje i vodstvo su vitalni dok se suočavamo sa zabrinjavajućim intenziviranjem trostruke planetarne krize: krize klimatskih promjena, krize gubitka prirode i bioraznolikosti te krize onečišćenja i otpada.
''Ova kriza stavlja svjetske ekosisteme pod udar. Milijarde hektara zemlje su degradirane, što utječe na gotovo polovicu svjetskog stanovništva i prijeti polovici globalnog BDP-a. Najviše su pogođene ruralne zajednice, mali poljoprivrednici i ekstremno siromašni'', prioopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Napominju da obnova zemljišta može preokrenuti smjer degradacije zemljišta, suše i dezertifikacije. Obnova povećava sredstva za život, smanjuje siromaštvo i gradi otpornost na ekstremne vremenske prilike. Obnova povećava skladištenje ugljika i usporava klimatske promjene.
Iz INZ-a navode da obnavljanjem samo 15 posto zemlje i zaustavljanjem daljnje pretvorbe moglo bi se izbjeći do 60 posto očekivanog izumiranja vrsta.
"Ali također moramo zaustaviti pokretače degradacije zemljišta, suše i dezertifikacije, kao što su klimatske promjene", dodaje se.
Tema obnove zemljišta, dezertifikacije i otpornosti na sušu ključna je za 2024. godinu iz više razloga.
''Svjetski dan zaštite okoliša sve više postaje platforma za podizanje svijesti o ekološkim izazovima s kojima se suočava naš planet. U 2024. godini, obnova zemljišta, borba protiv dezertifikacije i izgradnja otpornosti na sušu postaju sve važnije zbog sve većeg utjecaja klimatskih promjena i degradacije okoliša'', poručuju iz INZ-a.
Sve izraženije klimatske promjene, uključujući povećanje ekstremnih vremenskih uslova poput suša, čine temu obnove zemljišta i otpornosti na sušu ključnim prioritetom.
2024. godina može biti presudna u donošenju odluka i poduzimanju akcija koje će pomoći u suzbijanju negativnih posljedica klimatskih promjena.
Kako navode stručnjaci, stoga je važno uložiti u obnovu zemljišta i izgraditi otpornost na sušu kako bi se očuvala stabilnost i prosperitet zajednica. U 2024. godini, fokusiranje na obnovu zemljišta, borbu protiv dezertifikacije i izgradnju otpornosti na sušu postaje ključno za održivu budućnost našeg planeta i dobrobit svih njegovih stanovnika.
Javno zdravlje i održivost životne sredine su suštinski povezani. Stanje životne sredine direktno utiče na zdravlje stanovništva. Loš kvalitet zraka, kontaminirana voda i izloženost opasnom otpadu doprinose nizu zdravstvenih problema, uključujući respiratorne bolesti, kardiovaskularna stanja i rak.
''Kako zdravstveni sustavi nastoje poboljšati krajnje ishode zdravlja i života pacijenata, sve se više uviđa da je zdravije okruženje temeljna komponenta ukupnog zdravlja'', ističu iz INZ-a.
Pod vodstvom Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Dan zaštite okoliša održava se svakog 5. lipnja od 1973. godine, a država domaćin za 2024. godinu je Saudijska Arabija. Ovogodišnja tema i kampanja za Svjetski dan zaštite okoliša usmjerena je na obnovu zemljišta, dezertifikaciju i otpornost na sušu pod sloganom „Naša zemlja. Naša budućnost. Mi smo #GenerationRestoration.”
Hitno djelovanje i vodstvo su vitalni dok se suočavamo sa zabrinjavajućim intenziviranjem trostruke planetarne krize: krize klimatskih promjena, krize gubitka prirode i bioraznolikosti te krize onečišćenja i otpada.
''Ova kriza stavlja svjetske ekosisteme pod udar. Milijarde hektara zemlje su degradirane, što utječe na gotovo polovicu svjetskog stanovništva i prijeti polovici globalnog BDP-a. Najviše su pogođene ruralne zajednice, mali poljoprivrednici i ekstremno siromašni'', prioopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Napominju da obnova zemljišta može preokrenuti smjer degradacije zemljišta, suše i dezertifikacije. Obnova povećava sredstva za život, smanjuje siromaštvo i gradi otpornost na ekstremne vremenske prilike. Obnova povećava skladištenje ugljika i usporava klimatske promjene.
Iz INZ-a navode da obnavljanjem samo 15 posto zemlje i zaustavljanjem daljnje pretvorbe moglo bi se izbjeći do 60 posto očekivanog izumiranja vrsta.
"Ali također moramo zaustaviti pokretače degradacije zemljišta, suše i dezertifikacije, kao što su klimatske promjene", dodaje se.
Tema obnove zemljišta, dezertifikacije i otpornosti na sušu ključna je za 2024. godinu iz više razloga.
''Svjetski dan zaštite okoliša sve više postaje platforma za podizanje svijesti o ekološkim izazovima s kojima se suočava naš planet. U 2024. godini, obnova zemljišta, borba protiv dezertifikacije i izgradnja otpornosti na sušu postaju sve važnije zbog sve većeg utjecaja klimatskih promjena i degradacije okoliša'', poručuju iz INZ-a.
Sve izraženije klimatske promjene, uključujući povećanje ekstremnih vremenskih uslova poput suša, čine temu obnove zemljišta i otpornosti na sušu ključnim prioritetom.
2024. godina može biti presudna u donošenju odluka i poduzimanju akcija koje će pomoći u suzbijanju negativnih posljedica klimatskih promjena.
Kako navode stručnjaci, stoga je važno uložiti u obnovu zemljišta i izgraditi otpornost na sušu kako bi se očuvala stabilnost i prosperitet zajednica. U 2024. godini, fokusiranje na obnovu zemljišta, borbu protiv dezertifikacije i izgradnju otpornosti na sušu postaje ključno za održivu budućnost našeg planeta i dobrobit svih njegovih stanovnika.
Javno zdravlje i održivost životne sredine su suštinski povezani. Stanje životne sredine direktno utiče na zdravlje stanovništva. Loš kvalitet zraka, kontaminirana voda i izloženost opasnom otpadu doprinose nizu zdravstvenih problema, uključujući respiratorne bolesti, kardiovaskularna stanja i rak.
''Kako zdravstveni sustavi nastoje poboljšati krajnje ishode zdravlja i života pacijenata, sve se više uviđa da je zdravije okruženje temeljna komponenta ukupnog zdravlja'', ističu iz INZ-a.
