Dva svemirska objekta proizvedena ljudskom rukom u narednim tjednima završit će svoj životni ciklus, ali na prilično različite načine.
Pozabavimo se prvo Svemirskim teleskopom Kepler. Lansiran je 2009. godine i postavljen u heliocentričnu orbitu koja prati onu Zemljinu. Već devet godina NASA koristi ovaj teleskop kako bi otkrivala egzoplanete.
Potraga je koncentrirana na planete veličinom slične Zemlji i smještene u tzv. "zoni Zlatokose", tj. ni preblizu ni predaleko od zvijezde oko koje orbitiraju. Kepler je do sada pronašao preko 2.500 egzoplaneta svih vrsta.
Misija Keplera bila je prepuna mehaničkih problema koje su NASA-ini stručnjaci rješavali na genijalne načine, i ipak uspjeli iz satelita izvući maksimum.
Sada procjenjuju kako se zalihama goriva na Kepleru bliži kraj, te da bi on mogao prestati s radom nekad u naredim mjesecima. Kako nemaju mjerač količine preostalog goriva, u NASA-i kažu kako će raditi s Keplerom sve dok on bude pokazivao znakove "života".
Drugi svemirski objekt, o kojem se već neko vrijeme piše kao o mogućoj opasnosti, jest kineski Tiangong-1, javlja Bug.hr.
Svemirska postaja na kojoj su astronauti obitavali sve do ožujka 2016. bez kontrole je već mjesecima. Posljednjih tjedana putanja mu je sve bliža Zemlji, a približava se i očekivani dan konačnog pada "Nebeske palače" na Zemlju.
Prema trenutačnim procjenama Tiangong-1 obrušit će se na Zemlju 2. travnja, negdje između 43. sjeverne i 43. južne paralele, s tim da je vjerojatnost pada veća u područjima bliže tim paralelama. 43° sjeverne geografske širine, inače, prolazi teritorijem Hrvatske južno od Ploča, kod ušća Neretve.
Vjerojatnost da će Tiangong-1 pogoditi naseljena područja iznimno je malena. No, mjesto i vrijeme pada postaju sve teže predvidivi što se ova svemirska postaja spušta niže u atmosferu – tada, naime, na nju počinju djelovati razne sile trenja koje nije moguće izračunati.
Praćenje putanje u stvarnom vremenu dostupno je ovdje, a u narednim će danima vjerojatno privlačiti sve veću pozornost.
Pozabavimo se prvo Svemirskim teleskopom Kepler. Lansiran je 2009. godine i postavljen u heliocentričnu orbitu koja prati onu Zemljinu. Već devet godina NASA koristi ovaj teleskop kako bi otkrivala egzoplanete.
Potraga je koncentrirana na planete veličinom slične Zemlji i smještene u tzv. "zoni Zlatokose", tj. ni preblizu ni predaleko od zvijezde oko koje orbitiraju. Kepler je do sada pronašao preko 2.500 egzoplaneta svih vrsta.
Misija Keplera bila je prepuna mehaničkih problema koje su NASA-ini stručnjaci rješavali na genijalne načine, i ipak uspjeli iz satelita izvući maksimum.
Sada procjenjuju kako se zalihama goriva na Kepleru bliži kraj, te da bi on mogao prestati s radom nekad u naredim mjesecima. Kako nemaju mjerač količine preostalog goriva, u NASA-i kažu kako će raditi s Keplerom sve dok on bude pokazivao znakove "života".
Drugi svemirski objekt, o kojem se već neko vrijeme piše kao o mogućoj opasnosti, jest kineski Tiangong-1, javlja Bug.hr.
Svemirska postaja na kojoj su astronauti obitavali sve do ožujka 2016. bez kontrole je već mjesecima. Posljednjih tjedana putanja mu je sve bliža Zemlji, a približava se i očekivani dan konačnog pada "Nebeske palače" na Zemlju.
Prema trenutačnim procjenama Tiangong-1 obrušit će se na Zemlju 2. travnja, negdje između 43. sjeverne i 43. južne paralele, s tim da je vjerojatnost pada veća u područjima bliže tim paralelama. 43° sjeverne geografske širine, inače, prolazi teritorijem Hrvatske južno od Ploča, kod ušća Neretve.
Vjerojatnost da će Tiangong-1 pogoditi naseljena područja iznimno je malena. No, mjesto i vrijeme pada postaju sve teže predvidivi što se ova svemirska postaja spušta niže u atmosferu – tada, naime, na nju počinju djelovati razne sile trenja koje nije moguće izračunati.
Praćenje putanje u stvarnom vremenu dostupno je ovdje, a u narednim će danima vjerojatno privlačiti sve veću pozornost.
