Četvrtina slučajeva svih smrti djece mlađe od pet godina u svijetu rezultat je nezdravog ili zagađenog okoliša, uključivo prljavu vodu i zrak, pasivno pušenje ili nedostatak odgovarajuće higijene, priopćila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Takav okoliš može dovesti do fatalnih slučajeva dijareje, malarije ili upale pluća, kazao je WHO u izvješću, te stajati života 1,7 milijuna djece godišnje.
Smrtonosan okoliš
"Zagađeni okoliš je smrtonosan - pogotovo za malu djecu", rekla je u priopćenju direktorica WHO-a Margaret Chan. "Njihovi organi i imunološki sustavi koji su u razvoju, kao i manja tijela i dišni sustavi, čine ih posebno osjetljivima na prljavi zrak i vodu".
U izvješću "Nasljeđivanje održivog svijeta: Atlas dječjeg zdravlja i okoliša" WHO kaže da štetno izlaganje može početi još u trbuhu, te se potom nastaviti ako su djeca izložena vanjskom i unutarnjem onešišćenom zraku i pasivnom pušenju.
To povećava izglede za upalu pluća kao i za cjeloživotni rizik od kroničnih respiratornih bolesti poput astme.
Djeca najizloženija
Zagađeni zrak također povećava cjeloživotni rizik od bolesti srca, moždanog udara i raka, kaže izvješće.
U njemu se naglašava da su kućanstva bez pristupa čistoj vodi i sanitarijama, ona koja su onečišćena dimom od izgaranja goriva poput ugljena ili koriste otpad za kuhanje i grijanje, izloženija dijareji i upali pluća.
Djeca su također izložena štetim kemikalijama kroz vodu, hranu, zrak i proizvode oko njih.
Maria Neira, stručnjakinja WHO-a za javno zdravlje, kazala je da su takvi podaci težak gubitak, i u smislu smrti, i dugotrajnih bolesti i stope obolijevanja.
"Ulaganje u uklanjanje okolišnih rizika za zdravlje, poput poboljšanja kvalitete vode ili korištenja čistijeg goriva, rezultirat će ogromnim zdravstvenim koristima", kazala je.
Takav okoliš može dovesti do fatalnih slučajeva dijareje, malarije ili upale pluća, kazao je WHO u izvješću, te stajati života 1,7 milijuna djece godišnje.
Smrtonosan okoliš
"Zagađeni okoliš je smrtonosan - pogotovo za malu djecu", rekla je u priopćenju direktorica WHO-a Margaret Chan. "Njihovi organi i imunološki sustavi koji su u razvoju, kao i manja tijela i dišni sustavi, čine ih posebno osjetljivima na prljavi zrak i vodu".
U izvješću "Nasljeđivanje održivog svijeta: Atlas dječjeg zdravlja i okoliša" WHO kaže da štetno izlaganje može početi još u trbuhu, te se potom nastaviti ako su djeca izložena vanjskom i unutarnjem onešišćenom zraku i pasivnom pušenju.
To povećava izglede za upalu pluća kao i za cjeloživotni rizik od kroničnih respiratornih bolesti poput astme.
Djeca najizloženija
Zagađeni zrak također povećava cjeloživotni rizik od bolesti srca, moždanog udara i raka, kaže izvješće.
U njemu se naglašava da su kućanstva bez pristupa čistoj vodi i sanitarijama, ona koja su onečišćena dimom od izgaranja goriva poput ugljena ili koriste otpad za kuhanje i grijanje, izloženija dijareji i upali pluća.
Djeca su također izložena štetim kemikalijama kroz vodu, hranu, zrak i proizvode oko njih.
Maria Neira, stručnjakinja WHO-a za javno zdravlje, kazala je da su takvi podaci težak gubitak, i u smislu smrti, i dugotrajnih bolesti i stope obolijevanja.
"Ulaganje u uklanjanje okolišnih rizika za zdravlje, poput poboljšanja kvalitete vode ili korištenja čistijeg goriva, rezultirat će ogromnim zdravstvenim koristima", kazala je.
