Nepredvidivosti izazvane klimatskim promjenama sve su češće, upozoravaju stručnjaci, pa dolazi i do gubljenja četiri godišnja doba, a snijeg koji je padao u nekim krajevima usred proljeća govori u prilog tome, pišu Nezavisne novine.
Meteorolozi za sljedeće dane najavljuju pahulje. Proljeće je izgleda samo na kalendaru, jer su zbog niskih temperatura mnogi građani bili ogrnuti zimskim jaknama.
Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banja Luci i član klimatskog stručnog tima, ističe da su građani BiH i okolnih zemalja imali privilegiju da žive u umjerenoj zoni u idealnom zemljopisnom području, ali da se to promijenilo.
"Sada to više nije slučaj, godišnja doba su jako kratka i imamo brz prelaz iz ljeta u zimu i obratno. Umjerenost je dosta narušena, tako da dva godišnja doba od četiri skoro više i ne postoje. Sve su to ekstremi koji su posljedica klimatskih promjena", kaže Trbić.
Stručnjaci upozoravaju da su ekstremi nešto što je naša realnost i da samo savjesnim odnosom svakog pojedinca ljudska rasa može vratiti ravnotežu.
Ovogodišnji dan planete Zemlje, 22. travnja, zbog toga će upravo naglasak staviti na klimatske promjene.
"Moramo biti svjesni da se klimatske promjene ne događaju nekom drugom, nego nama. Svatko treba biti odgovoran prvo prema sebi, svojoj obitelji i na kraju prema društvu. Mi nismo vlasnici naše životne sredine, mi smo je samo naslijedili i dužni smo da je ostavimo sljedećim generacijama", kazao je Trbić.
Ističe kako je do sada jasno da je jedino čovjek krivac za sve klimatske promjene.
"Mi ne možemo zaustaviti razvoj, ali taj razvoj mora biti ekološki prihvatljiv. Svatko od nas mora da troši što manje resursa, pitke vode, električne energije i ostalog, a samim tim ćemo indirektno smanjiti emisiju Co2", rekao je.
Nebojša Kuštrinović, meteorolog i član Odbora za klimatske promjene BiH, istaknuo je i neke dobre strane klimatskih promjena.
"Određene kulture koje kod nas nikad nisu uspijevale sad mogu da rastu bez problema, povećano je razdoblje gdje je sadnja uspješna. Ipak, nagli mrazevi koji su česti poslije razdoblja cvjetanja prijete da unište sav urod, zatim obilne padaline, snažni vjetrovi. Sve su to opasnosti i stvari kojima se moramo prilagoditi, u agrikulturi, gradnji objekata i energetici", kazao je Kuštrinović.
Dodao je kako je definitivno da se "klima - klima" i da se moramo okrenuti održivim izvorima energije.
Mnogi bh. građani kažu da ovo proljeće najviše provode u kućama zbog padavina, pa podsjećaju da je u ožujku kiša lila skoro svaki drugi dan, a nekad su ovo godišnje doba jedva čekali zbog odlaska u prirodu i izleta.
Ono što zanima mnoge građane je kakvo vrijeme će biti za Praznik rada, 1. svibnja, a prema prognozama meteorologa bit će bez padalina i s temperaturom od oko 20 stupnjeva.
Federalni hidrometeorološki zavod izdao je dugoročnu prognozu. Od 18. do 24. travnja na prostoru BiH doći će do prodora hladne zračne mase, koja će dovesti do hladnog vremena s kišom i snijegom.
Intenzivnije padavine očekuju se danas, kada bi moglo pasti 15 do 30 mm padavina. Prema aktualnim sinoptičkim kartama, do stabilizacije vremena doći će tek od 25. travnja.
Meteorolozi za sljedeće dane najavljuju pahulje. Proljeće je izgleda samo na kalendaru, jer su zbog niskih temperatura mnogi građani bili ogrnuti zimskim jaknama.
Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banja Luci i član klimatskog stručnog tima, ističe da su građani BiH i okolnih zemalja imali privilegiju da žive u umjerenoj zoni u idealnom zemljopisnom području, ali da se to promijenilo.
"Sada to više nije slučaj, godišnja doba su jako kratka i imamo brz prelaz iz ljeta u zimu i obratno. Umjerenost je dosta narušena, tako da dva godišnja doba od četiri skoro više i ne postoje. Sve su to ekstremi koji su posljedica klimatskih promjena", kaže Trbić.
Stručnjaci upozoravaju da su ekstremi nešto što je naša realnost i da samo savjesnim odnosom svakog pojedinca ljudska rasa može vratiti ravnotežu.
Ovogodišnji dan planete Zemlje, 22. travnja, zbog toga će upravo naglasak staviti na klimatske promjene.
"Moramo biti svjesni da se klimatske promjene ne događaju nekom drugom, nego nama. Svatko treba biti odgovoran prvo prema sebi, svojoj obitelji i na kraju prema društvu. Mi nismo vlasnici naše životne sredine, mi smo je samo naslijedili i dužni smo da je ostavimo sljedećim generacijama", kazao je Trbić.
Ističe kako je do sada jasno da je jedino čovjek krivac za sve klimatske promjene.
"Mi ne možemo zaustaviti razvoj, ali taj razvoj mora biti ekološki prihvatljiv. Svatko od nas mora da troši što manje resursa, pitke vode, električne energije i ostalog, a samim tim ćemo indirektno smanjiti emisiju Co2", rekao je.
Nebojša Kuštrinović, meteorolog i član Odbora za klimatske promjene BiH, istaknuo je i neke dobre strane klimatskih promjena.
"Određene kulture koje kod nas nikad nisu uspijevale sad mogu da rastu bez problema, povećano je razdoblje gdje je sadnja uspješna. Ipak, nagli mrazevi koji su česti poslije razdoblja cvjetanja prijete da unište sav urod, zatim obilne padaline, snažni vjetrovi. Sve su to opasnosti i stvari kojima se moramo prilagoditi, u agrikulturi, gradnji objekata i energetici", kazao je Kuštrinović.
Dodao je kako je definitivno da se "klima - klima" i da se moramo okrenuti održivim izvorima energije.
Mnogi bh. građani kažu da ovo proljeće najviše provode u kućama zbog padavina, pa podsjećaju da je u ožujku kiša lila skoro svaki drugi dan, a nekad su ovo godišnje doba jedva čekali zbog odlaska u prirodu i izleta.
Ono što zanima mnoge građane je kakvo vrijeme će biti za Praznik rada, 1. svibnja, a prema prognozama meteorologa bit će bez padalina i s temperaturom od oko 20 stupnjeva.
Federalni hidrometeorološki zavod izdao je dugoročnu prognozu. Od 18. do 24. travnja na prostoru BiH doći će do prodora hladne zračne mase, koja će dovesti do hladnog vremena s kišom i snijegom.
Intenzivnije padavine očekuju se danas, kada bi moglo pasti 15 do 30 mm padavina. Prema aktualnim sinoptičkim kartama, do stabilizacije vremena doći će tek od 25. travnja.
