''Jesu li vas već hakirali? Ako nisu, vaše vrijeme tek dolazi'', riječi su koje su svakim danom sve istinitije.
Sve više ljudi svakodnevno koristi internet za sve više stvari – od posla i zabave do obavljanja svakodnevnih obveza poput kupovine ili plaćanja računa. No bez obzira na to koliko bili uvjereni da ste oprezni ili da "niste zanimljivi hakerima", postoji određena skupina ljudi koju stručnjaci za računalnu sigurnost nazivaju "rizičnima" i "sklonijima kibernetičkom napadu".
Što to točno znači i spadate li baš vi u tu skupinu?
Prema istraživanju koje je provelo Sveučilište Michigan State, a koje je objavljeno u Social Science Computer Review, ponašanje pojedinaca na internetu uvelike utječe na to koliko će osoba biti "privlačna" hakerima i kibernetičkim kriminalcima, odnosno koliko će biti podložna virusima i zlonamjernim programima, piše Zimo.co.
''Ljudi koji pokazuju znakove slabe samokontrole oni su koji su podložniji napadima malwareom'', istaknuo je u istraživanju profesor kriminalistike Tomas Holt.
To znači da svi oni koji su skloni impulzivnoj kupovini na internetu, ilegalnom preuzimanju multimedijskih sadržaja (glazbe, serija i filmova), pa čak i pretjeranom korištenju e-maila ulaze u "rizičnu" skupinu.
Prema Holtu, ljudi koji imaju slabiju samokontrolu češće ulaze u rizičnije situacije i skloniji su nepromišljenim potezima te ilegalnim aktivnostima.
Upravo internet takvim pojedincima omogućuje da ispune svoje želje i potrebe, ali ih i čini ranjivima.
Naime, tijekom istraživanja ispitivano je kako su se sudionici ponašali u određenim situacijama, ali i kako se njihovo računalo ponašalo nakon takvoga ponašanja.
Kako je Holt pojasnio, hakeri i kibernetički kriminalci znaju da ljudi s niskom samokontrolom na surfaju internetom u potrazi za stvarima koje žele (ili misle da žele). Kad prepoznaju što ljudi žele, hakeri su i više nego spremni "ispuniti" njihove želje, piše Zimo.co.
Iako zaštitni programi mogu umanjiti rizik, najčešće je ponašanje korisnika odgovorno za različite zaraze računala i kompromitiranje sigurnosti njihovih podataka.
Zato se Holt nada da bi razumijevanje psihološke strane samokontrole i tipova ljudi čija su računala najčešće zaražena malwareom (te onih koji taj malware šire dalje), pomoglo u borbi protiv kibernetičkog kriminala.
Jer ako stručnjaci za računalnu sigurnost razumiju ponašanje korisnika, mogu ih i (pokušati) zaštititi.
Sve više ljudi svakodnevno koristi internet za sve više stvari – od posla i zabave do obavljanja svakodnevnih obveza poput kupovine ili plaćanja računa. No bez obzira na to koliko bili uvjereni da ste oprezni ili da "niste zanimljivi hakerima", postoji određena skupina ljudi koju stručnjaci za računalnu sigurnost nazivaju "rizičnima" i "sklonijima kibernetičkom napadu".
Što to točno znači i spadate li baš vi u tu skupinu?
Prema istraživanju koje je provelo Sveučilište Michigan State, a koje je objavljeno u Social Science Computer Review, ponašanje pojedinaca na internetu uvelike utječe na to koliko će osoba biti "privlačna" hakerima i kibernetičkim kriminalcima, odnosno koliko će biti podložna virusima i zlonamjernim programima, piše Zimo.co.
''Ljudi koji pokazuju znakove slabe samokontrole oni su koji su podložniji napadima malwareom'', istaknuo je u istraživanju profesor kriminalistike Tomas Holt.
To znači da svi oni koji su skloni impulzivnoj kupovini na internetu, ilegalnom preuzimanju multimedijskih sadržaja (glazbe, serija i filmova), pa čak i pretjeranom korištenju e-maila ulaze u "rizičnu" skupinu.
Prema Holtu, ljudi koji imaju slabiju samokontrolu češće ulaze u rizičnije situacije i skloniji su nepromišljenim potezima te ilegalnim aktivnostima.
Upravo internet takvim pojedincima omogućuje da ispune svoje želje i potrebe, ali ih i čini ranjivima.
Naime, tijekom istraživanja ispitivano je kako su se sudionici ponašali u određenim situacijama, ali i kako se njihovo računalo ponašalo nakon takvoga ponašanja.
Kako je Holt pojasnio, hakeri i kibernetički kriminalci znaju da ljudi s niskom samokontrolom na surfaju internetom u potrazi za stvarima koje žele (ili misle da žele). Kad prepoznaju što ljudi žele, hakeri su i više nego spremni "ispuniti" njihove želje, piše Zimo.co.
Iako zaštitni programi mogu umanjiti rizik, najčešće je ponašanje korisnika odgovorno za različite zaraze računala i kompromitiranje sigurnosti njihovih podataka.
Zato se Holt nada da bi razumijevanje psihološke strane samokontrole i tipova ljudi čija su računala najčešće zaražena malwareom (te onih koji taj malware šire dalje), pomoglo u borbi protiv kibernetičkog kriminala.
Jer ako stručnjaci za računalnu sigurnost razumiju ponašanje korisnika, mogu ih i (pokušati) zaštititi.
