Termin “masovni mediji” postao je popularan dvadesetih godina prošlog stoljeća kako bi opisao pop kulturu u eri industrijske proizvodnje.
Prije 20. stoljeća zabava se uglavnom doživljavala uživo, gdje je svaka izvedba bila pomalo drugačija. Novi informacijski ekosustav sada sve više dobiva na važnosti, s naglaskom na bliskije veze, “toplije” medije i portale u vlasništvu zaposlenika.
Jedna od ironija 21. stoljeća jest to što se ispostavilo da su društvene mreže zapravo samo lošija forma masovnih medija. Platforme poput X-a, Facebooka i TikToka dizajnirane su za masovnu potrošnju, gdje je broj pratitelja ključan, što zapravo i nije prava društvena interakcija.
Kao odgovor na algoritamski kaos i manipulacije, javlja se koncept “cosy media” (ušuškani mediji). To su aplikacije osmišljene da povezuju male grupe ljudi u opuštenom okruženju, slično atmosferi u videoigri Animal Crossing.
Suština novog trenda je ograničavanje interakcije s nepoznatima. Primjer je aplikacija Retro za dijeljenje fotografija, koja je namijenjena isključivo krugovima bliskih prijatelja. Nema algoritama koji ubacuju sadržaj nepoznatih korisnika ili reklame, pa objave podsjećaju na razgovore u grupnim razgovorima.
Pored osobne komunikacije, javlja se i potreba za pouzdanim vijestima. Budući da tradicionalni mediji prolaze kroz krizu, novinari sve češće napuštaju velike redakcije i osnivaju zadruge u vlasništvu zaposlenih.
Ovaj model se pokazao uspješnim kroz platforme kao što su:
404 Media (tehnologija i znanost)
Defector (sport i politika)
Aftermath (videoigre)
Hearing Things (glazba)
Ideja “cosy media” pristupa i medija u vlasništvu zaposlenih jest ponovna izgradnja zajednice i povjerenja. Možda upravo prisustvujemo rađanju novog informativnog ekosustava koji će nam pomoći da ponovno razumijemo svijet bez osjećaja usamljenosti koji često prate klasične društvene mreže, prenosi Raport.
Prije 20. stoljeća zabava se uglavnom doživljavala uživo, gdje je svaka izvedba bila pomalo drugačija. Novi informacijski ekosustav sada sve više dobiva na važnosti, s naglaskom na bliskije veze, “toplije” medije i portale u vlasništvu zaposlenika.
Jedna od ironija 21. stoljeća jest to što se ispostavilo da su društvene mreže zapravo samo lošija forma masovnih medija. Platforme poput X-a, Facebooka i TikToka dizajnirane su za masovnu potrošnju, gdje je broj pratitelja ključan, što zapravo i nije prava društvena interakcija.
Kao odgovor na algoritamski kaos i manipulacije, javlja se koncept “cosy media” (ušuškani mediji). To su aplikacije osmišljene da povezuju male grupe ljudi u opuštenom okruženju, slično atmosferi u videoigri Animal Crossing.
Suština novog trenda je ograničavanje interakcije s nepoznatima. Primjer je aplikacija Retro za dijeljenje fotografija, koja je namijenjena isključivo krugovima bliskih prijatelja. Nema algoritama koji ubacuju sadržaj nepoznatih korisnika ili reklame, pa objave podsjećaju na razgovore u grupnim razgovorima.
Pored osobne komunikacije, javlja se i potreba za pouzdanim vijestima. Budući da tradicionalni mediji prolaze kroz krizu, novinari sve češće napuštaju velike redakcije i osnivaju zadruge u vlasništvu zaposlenih.
Ovaj model se pokazao uspješnim kroz platforme kao što su:
404 Media (tehnologija i znanost)
Defector (sport i politika)
Aftermath (videoigre)
Hearing Things (glazba)
Ideja “cosy media” pristupa i medija u vlasništvu zaposlenih jest ponovna izgradnja zajednice i povjerenja. Možda upravo prisustvujemo rađanju novog informativnog ekosustava koji će nam pomoći da ponovno razumijemo svijet bez osjećaja usamljenosti koji često prate klasične društvene mreže, prenosi Raport.
