Međunarodna zajednica mora shvatiti da je njena uloga podrška, a ne upravljanje zapadnim Balkanom, rekao je u utorak visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt na panelu o regiji na Bledskom strateškom forumu.
Drugog dana Bledskog strateškog foruma održan je panel pod nazivom 'EU i zapadni Balkan: Tko je spreman?', na kojem su uz Schmidta sudjelovali i američki izaslanik za to područje Gabriel Escobar, predstavnik EU-a za dijalog Prištine i Beograda Miroslav Lajčak te ministri vanjskih poslova Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije te Bosne i Hercegovine.
Govoreći o potonjoj, zemlji kojoj se bliže parlamentarni izbori, Schmidt je kazao kako nije potreban „Dayton broj 2“ nego da njeni stanovnici moraju uzeti stvari u svoje ruke i odlučiti o svojoj sudbini.
„Međunarodna zajednica mora shvatiti da smo mi ovdje samo da podržimo ovaj dio Europe, ne da njime upravljamo“, kazao je Nijemac koji se dan ranije sastao s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.
Escobar je rekao da u BiH traje „etničko natjecanje u korupciji“ te da ta država stoga ima „najgori demografski problem“.
„Ljudi ne napuštaju zemlju jer ne žele živjeti u multietničkoj državi, nego zbog korupcije“, rekao je izaslanik američke vlade, naglasivši da brojne stranke na vlasti u regiji sudjeluju u tome.
Amerikanac je rekao da „tri stranke u BiH nisu uspjele u reformskom procesu“, pa dodao da je većina sporova u regiji proteklih godina imala vezu s tretmanom i statusom manjina u regiji, „bili to Hrvati u BiH ili Srbi na sjevernom Kosovu“.
„Moramo stvoriti novi kompakt koji će dovesti do toga da se manjine osjećaju reprezentiranima, cijenjenima i integriranima“, poručio je.
Escobar je zaključio da, kao u slučaju nedavnog napretka u pregovorima između Kosova i Srbije, svi uspjesi „od Daytona do prošle subote dolaze kroz jedinstvo EU-a i SAD-a“.
Lajčak je na bledskom panelu kazao kako je Europska unija danas spremnija nego ikad u proteklih dvadesetak godina na proširenje te da postoji novi zamah.
„Shvatili smo da ne možemo nastaviti glumiti da želimo nove članice i da vjerujemo našim partnerima u regiji koji tvrde da su ozbiljni oko reformi“, kazao je predstavnik EU-a koji je od 2007. do 2009. bio na Schmidtovoj današnjoj funkciji.
Bivši slovački ministar vanjskih poslova rekao je da je ruska agresija na Ukrajinu dodatno pokazala kako je proširenje politički, a ne tehnički proces, pa istaknuo da mu je „drago da je EU vratila svoj geopolitički razum i strateško vodstvo“ dajući status kandidata Ukrajini i Moldaviji te uvjetno Gruziji.
Te zemlje su „manje spremne, ali su predanije“ nego zemlje zapadnog Balkana za koje se čini da se „danas više žale o svemu, osim o sebi, vjerujući da će ih geopolitika i inercija odvesti u EU, a ne reforme i težak rad“.
„Zamah postoji, neće trajati zauvijek, ako ga ne iskoristimo nemojte kriviti EU“, rekao je Lajčak.
Slovak je kazao i kako je ruska agresija promijenila svjetski poredak, da se ne zna kakav će on biti u budućnosti, no da je za EU ključno da bude jedan od glavnih aktera – „da sjedi za stolom, ne da bude na meniju“.
„Ako ćemo za 5 godina i dalje biti zaokupljeni zapadnim Balkanom, to znači da nismo geopolitički akter“, zaključio je.
Drugog dana Bledskog strateškog foruma održan je panel pod nazivom 'EU i zapadni Balkan: Tko je spreman?', na kojem su uz Schmidta sudjelovali i američki izaslanik za to područje Gabriel Escobar, predstavnik EU-a za dijalog Prištine i Beograda Miroslav Lajčak te ministri vanjskih poslova Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije te Bosne i Hercegovine.
Govoreći o potonjoj, zemlji kojoj se bliže parlamentarni izbori, Schmidt je kazao kako nije potreban „Dayton broj 2“ nego da njeni stanovnici moraju uzeti stvari u svoje ruke i odlučiti o svojoj sudbini.
„Međunarodna zajednica mora shvatiti da smo mi ovdje samo da podržimo ovaj dio Europe, ne da njime upravljamo“, kazao je Nijemac koji se dan ranije sastao s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.
Escobar je rekao da u BiH traje „etničko natjecanje u korupciji“ te da ta država stoga ima „najgori demografski problem“.
„Ljudi ne napuštaju zemlju jer ne žele živjeti u multietničkoj državi, nego zbog korupcije“, rekao je izaslanik američke vlade, naglasivši da brojne stranke na vlasti u regiji sudjeluju u tome.
Amerikanac je rekao da „tri stranke u BiH nisu uspjele u reformskom procesu“, pa dodao da je većina sporova u regiji proteklih godina imala vezu s tretmanom i statusom manjina u regiji, „bili to Hrvati u BiH ili Srbi na sjevernom Kosovu“.
„Moramo stvoriti novi kompakt koji će dovesti do toga da se manjine osjećaju reprezentiranima, cijenjenima i integriranima“, poručio je.
Escobar je zaključio da, kao u slučaju nedavnog napretka u pregovorima između Kosova i Srbije, svi uspjesi „od Daytona do prošle subote dolaze kroz jedinstvo EU-a i SAD-a“.
Lajčak je na bledskom panelu kazao kako je Europska unija danas spremnija nego ikad u proteklih dvadesetak godina na proširenje te da postoji novi zamah.
„Shvatili smo da ne možemo nastaviti glumiti da želimo nove članice i da vjerujemo našim partnerima u regiji koji tvrde da su ozbiljni oko reformi“, kazao je predstavnik EU-a koji je od 2007. do 2009. bio na Schmidtovoj današnjoj funkciji.
Bivši slovački ministar vanjskih poslova rekao je da je ruska agresija na Ukrajinu dodatno pokazala kako je proširenje politički, a ne tehnički proces, pa istaknuo da mu je „drago da je EU vratila svoj geopolitički razum i strateško vodstvo“ dajući status kandidata Ukrajini i Moldaviji te uvjetno Gruziji.
Te zemlje su „manje spremne, ali su predanije“ nego zemlje zapadnog Balkana za koje se čini da se „danas više žale o svemu, osim o sebi, vjerujući da će ih geopolitika i inercija odvesti u EU, a ne reforme i težak rad“.
„Zamah postoji, neće trajati zauvijek, ako ga ne iskoristimo nemojte kriviti EU“, rekao je Lajčak.
Slovak je kazao i kako je ruska agresija promijenila svjetski poredak, da se ne zna kakav će on biti u budućnosti, no da je za EU ključno da bude jedan od glavnih aktera – „da sjedi za stolom, ne da bude na meniju“.
„Ako ćemo za 5 godina i dalje biti zaokupljeni zapadnim Balkanom, to znači da nismo geopolitički akter“, zaključio je.
