Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je danas da očekuje od visokog međunarodnog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da ispravi pogreške njegovih prethodnika koji su ugrozili poziciju hrvatskog naroda i omogućili njegovo preglasavanje na izborima.
“Vjerujemo da će visoki predstavnik svojom odlukom ispraviti jasnu nepravdu prema Hrvatima u BiH i time konačno pokrenuti put BiH prema euroatlantskim integracijama. Ako su njihova prava ugrožena, a jesu, onda mi kao odgovorna zemlja članica EU podržavamo reforme koje bi otklonile sve oblike diskriminacije u izbornom procesu kako bi Hrvati mogli imati političku participaciju u Domu naroda i Predsjedništvu BiH”, rekao je Grlić Radman u Vitezu gdje sudjeluje na Klauzuri vladajuće hrvatske stranke u BiH HDZ.
Dodao je kako Hrvatska očekuje da će njemački diplomat omogućiti trima konstitutivnim narodima onu poziciju koja im je zajamčena Daytonskim mirovnim sporazumom, a izmijenjena je intervencijama u izborni zakon i ustave entiteta 2000. i 2002. godine.
“To zapravo nije promjena nego ispravljanje pogreški koje su učinili prethodnici visokog predstavnika. Nadamo se da bi one (reforme) trebale ići u korist BiH kao cjeline. Svi dobivaju, a najviše BiH ako se poštuje jednakopravnost konstitutivnih naroda sukladno Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu”, istaknuo je.
Schmidt je krajem srpnja nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona i dao rok od šest tjedana hrvatskim i bošnjačkim strankama za dogovor oko izbornih prijepora i načina funkcioniranja institucija Federacije BiH.
Prema prijedlogu reformi koje je pripremio Schmidtov ured i koji je procurio u javnost, predviđeno je otklanjanje blokade institucija Federacije BiH kroz izmjene entitetskog ustava i reforme izbornog zakonodavstva te sprječavanje preglasavanja manje brojnih naroda u pojedinim dijelovima tog entiteta.
To se ponajprije odnosi na Hrvate kojima su Bošnjaci u više navrata nametali člana kolektivnog predsjedništva države i izaslanike u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Neposredno prije tehničkih izmjena izbornog zakona, u Sarajevu su potkraj srpnja ispred ureda visokog predstavnika probošnjačke stranke i aktivisti organizirali prosvjede, tražeći od Schmidta da odustane od intervencija. On je u međuvremenu istaknuo kako nikome nije rekao da će izmijeniti izborni zakon i pozvao političare da rade svoj posao.
“Vjerujemo da će visoki predstavnik svojom odlukom ispraviti jasnu nepravdu prema Hrvatima u BiH i time konačno pokrenuti put BiH prema euroatlantskim integracijama. Ako su njihova prava ugrožena, a jesu, onda mi kao odgovorna zemlja članica EU podržavamo reforme koje bi otklonile sve oblike diskriminacije u izbornom procesu kako bi Hrvati mogli imati političku participaciju u Domu naroda i Predsjedništvu BiH”, rekao je Grlić Radman u Vitezu gdje sudjeluje na Klauzuri vladajuće hrvatske stranke u BiH HDZ.
Dodao je kako Hrvatska očekuje da će njemački diplomat omogućiti trima konstitutivnim narodima onu poziciju koja im je zajamčena Daytonskim mirovnim sporazumom, a izmijenjena je intervencijama u izborni zakon i ustave entiteta 2000. i 2002. godine.
“To zapravo nije promjena nego ispravljanje pogreški koje su učinili prethodnici visokog predstavnika. Nadamo se da bi one (reforme) trebale ići u korist BiH kao cjeline. Svi dobivaju, a najviše BiH ako se poštuje jednakopravnost konstitutivnih naroda sukladno Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu”, istaknuo je.
Schmidt je krajem srpnja nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona i dao rok od šest tjedana hrvatskim i bošnjačkim strankama za dogovor oko izbornih prijepora i načina funkcioniranja institucija Federacije BiH.
Prema prijedlogu reformi koje je pripremio Schmidtov ured i koji je procurio u javnost, predviđeno je otklanjanje blokade institucija Federacije BiH kroz izmjene entitetskog ustava i reforme izbornog zakonodavstva te sprječavanje preglasavanja manje brojnih naroda u pojedinim dijelovima tog entiteta.
To se ponajprije odnosi na Hrvate kojima su Bošnjaci u više navrata nametali člana kolektivnog predsjedništva države i izaslanike u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Neposredno prije tehničkih izmjena izbornog zakona, u Sarajevu su potkraj srpnja ispred ureda visokog predstavnika probošnjačke stranke i aktivisti organizirali prosvjede, tražeći od Schmidta da odustane od intervencija. On je u međuvremenu istaknuo kako nikome nije rekao da će izmijeniti izborni zakon i pozvao političare da rade svoj posao.
