Službeni pokazatelji govore da su u prvoj polovini ove godine ukupno ostvareni prihodi u FBiH zabilježili porast i da su dostigli iznos od 3,217 milijardi KM, što je za 4 posto ili za 137,9 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, navodi se u dokumentima u čijem posjedu je Večernji list.
Statistika govori da su rasli i ukupni prihodi županijskih proračuna. Ovi prihodi, uključujući proračune općina, županijske direkcije cesta i ostale korisnike javnih prihoda, iznosili su 1,275 milijuna maraka i veći su za 13 posto, ili za približno 144 milijuna KM. Ostvareni porezni prihodi županijskih proračuna porasli su za 15 posto, a zanimljiv je podatak da su i ukupno ostvareni i raspoređeni prihodi od neizravnih poreza veći za 16 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Sukladno tomu, svih 10 županija u FBiH može se ove godine pohvaliti većim priljevom novca od neizravnih poreza, ali je neravnomjernost u raspodjeli, na što se većinski hrvatske i neke druge županije konstantno žale, i dalje prisutna.
Sarajevska županija i u ovoj godini 'povlači' najviše novca od neizravnih poreza pa se preispitivanje koeficijenata za raspodjelu čini kao jedino pošteno rješenje. Izuzev Posavske županije, koja je zakonskim izmjenama prošle godine konačno poboljšala svoj status u raspodjeli prihoda od neizravnih poreza, sve ostale županije bilježe manji postotni rast prihoda od Sarajevske županije. Drugim riječima, Sarajevo i u apsolutnom i u postotnom iznosu dobiva više od neizravnih poreza od svih drugih županija. U prvoj polovini ove godine u županijski i općinske proračune na području Sarajeva slilo se 27,7 milijuna KM više nego u istom razdoblju prošle godine. Zahvaljujući nepoštenoj formuli raspodjele, odnosno koeficijenata, ostale županije ni približno nisu dostigle takav rast prihoda. Tuzlanska županija i općine u njenom sastavu dobile su 16,3 milijuna KM više, Zeničko-dobojska oko 13,5, a Unsko-sanska županija 10,3 milijuna KM više nego u istom razdoblju 2014. godine. Tek onda slijede prema rastu prihoda od neizravnih poreza Srednjobosanska i Hercegovačko-neretvanska županija s 8,9 i 8,2 milijuna KM više nego u prvoj polovini prošle godine.
Zahvaljujući korigiranom koeficijentu za Posavsku županiju, ona je ove godine zabilježila rast od 4,5 milijuna KM, dok se HNŽ morao zadovoljiti skromnim rastom od 3,5 milijuna. Još manji je rast prihoda od neizravnih poreza za ZHŽ, nepunih 3,2 milijuna KM. Na začelju je Bosansko-podrinjska županija s rastom prihoda od 1,8 milijuna KM, navodi se u dokumentima. Koliko je Sarajevska županija u boljoj poziciji od ostalih svjedoči i podatak da su polugodišnji prihodi iz ovih izvora koji su se slili u županijski i općinske proračune na području glavnog grada BiH dostigli 195 milijuna KM. Usporedbe radi, to je približno iznosu koji su zajedno dobile Hercegovačko-neretvanska, Srednjobosanska, Zapadnohercegovačka, Hercegbosanska i Posavska županija.
Statistika govori da su rasli i ukupni prihodi županijskih proračuna. Ovi prihodi, uključujući proračune općina, županijske direkcije cesta i ostale korisnike javnih prihoda, iznosili su 1,275 milijuna maraka i veći su za 13 posto, ili za približno 144 milijuna KM. Ostvareni porezni prihodi županijskih proračuna porasli su za 15 posto, a zanimljiv je podatak da su i ukupno ostvareni i raspoređeni prihodi od neizravnih poreza veći za 16 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Sukladno tomu, svih 10 županija u FBiH može se ove godine pohvaliti većim priljevom novca od neizravnih poreza, ali je neravnomjernost u raspodjeli, na što se većinski hrvatske i neke druge županije konstantno žale, i dalje prisutna.
Sarajevska županija i u ovoj godini 'povlači' najviše novca od neizravnih poreza pa se preispitivanje koeficijenata za raspodjelu čini kao jedino pošteno rješenje. Izuzev Posavske županije, koja je zakonskim izmjenama prošle godine konačno poboljšala svoj status u raspodjeli prihoda od neizravnih poreza, sve ostale županije bilježe manji postotni rast prihoda od Sarajevske županije. Drugim riječima, Sarajevo i u apsolutnom i u postotnom iznosu dobiva više od neizravnih poreza od svih drugih županija. U prvoj polovini ove godine u županijski i općinske proračune na području Sarajeva slilo se 27,7 milijuna KM više nego u istom razdoblju prošle godine. Zahvaljujući nepoštenoj formuli raspodjele, odnosno koeficijenata, ostale županije ni približno nisu dostigle takav rast prihoda. Tuzlanska županija i općine u njenom sastavu dobile su 16,3 milijuna KM više, Zeničko-dobojska oko 13,5, a Unsko-sanska županija 10,3 milijuna KM više nego u istom razdoblju 2014. godine. Tek onda slijede prema rastu prihoda od neizravnih poreza Srednjobosanska i Hercegovačko-neretvanska županija s 8,9 i 8,2 milijuna KM više nego u prvoj polovini prošle godine.
Zahvaljujući korigiranom koeficijentu za Posavsku županiju, ona je ove godine zabilježila rast od 4,5 milijuna KM, dok se HNŽ morao zadovoljiti skromnim rastom od 3,5 milijuna. Još manji je rast prihoda od neizravnih poreza za ZHŽ, nepunih 3,2 milijuna KM. Na začelju je Bosansko-podrinjska županija s rastom prihoda od 1,8 milijuna KM, navodi se u dokumentima. Koliko je Sarajevska županija u boljoj poziciji od ostalih svjedoči i podatak da su polugodišnji prihodi iz ovih izvora koji su se slili u županijski i općinske proračune na području glavnog grada BiH dostigli 195 milijuna KM. Usporedbe radi, to je približno iznosu koji su zajedno dobile Hercegovačko-neretvanska, Srednjobosanska, Zapadnohercegovačka, Hercegbosanska i Posavska županija.
