Najčešće se sade kristalka, koja ima nazubljene krajeve listova, i puterica, s ravnim rubovima. Salata sadrži C vitamin, kao i vitamine B kompleksa, te kalij, željezo, fosfor i cink. Koristi se u svježem stanju, a najčešće joj se, prilikom serviranja, dodaje ulje i/ili ocat, piše Agroklub.
Usitniti tlo prije sadnje
U plodoredu može doći poslije krastavaca, paprika i rajčice, a ne slaže se sa celerom i špinatom. Odlična je sadnja u kombinaciji s crvenim lukom ili češnjakom od kojih se mogu spremati pripravci za prskanje protiv plamenjače koja, uz trulež i plijesan, čini najveću štetu glavicama.
Što se tiče obrade tla, potrebno je nakon skidanja prethodne kulture, isfrezati zemlju u plasteniku, a na otvorenom, uzorati. Nakon razbacivanja stajnjaka, komposta ili mineralnih gnojiva, ponovo se pristupa frezanju, čime se gnojiva unesu u zemljište.
Svake dvije do tri godine, dodaje se i vapno da ne bi došlo do zaslanjivanja zemljišta, a salata ga dobro podnosi jer najbolje uspijeva ako je ph vrijednost zemljišta od 6 do 7. U svakom slučaju, neophodno je obavti analizu tla.
Zemlja mora biti što bolje usitnjena, najbolje tako da čizma upada u nju, jer je korijen salate tanak i nježan i nema snage da se probija kroz zbijeno zemljište. Prije sadnje, u pravcu budućih redova, postavljaju se crijeva za navodnjavanje i folija koja će štititi glavice od korova. Presadnice moraju viriti iz zemlje da ne bi došlo do njihovog propadanja.
Čupkati korijen radi boljeg grananja
Ako nema folija s otvorima za sadnju, mogu se bušiti rupe i saditi na razmaku 25 centimetara, između rasada i 30 centimetara između redova.
Rasad je u stiroporu, u saćama napunjenim tresetom. Prije postavljanja u zemljište, korijen se pri dnu tresetne kockice počupa rukama da bi se potaknuo rast novog korijenja. Poželjno je potopiti ga u vodu u kojoj se nalaze hranjjive tvari iz raznih korovskih trava, kao što su kopriva, gavez, maslačak i slično.
Odmah nakon sadnje, obavlja se navodnjavanje, a dan, dva poslije, prskanje sredstvima koja u sebi sadrže fosfor, a sve radi boljeg ukorjenjivanja. Tri do četiri dana poslije može se pristupiti tretmanima sa sredstvima koja sadrže više dušika, zbog poticanja rasta glavica. Ne treba pretjerivati s navodnjavanjem da ne bi došlo do truleži glavica. Dovoljna su dva tjedno.
Već nakon dva mjeseca, ako temperature nisu previše niske, može se brati salata. Reže se tako što se otkida glavica iznad prvih listova u rozeti. Salata je otporna na niske temperature, strada na -2 i nižim temperaturama, ali u plasteniku će rijetko doći do propadanja ako se preko glavica postavi agril folija.
Usitniti tlo prije sadnje
U plodoredu može doći poslije krastavaca, paprika i rajčice, a ne slaže se sa celerom i špinatom. Odlična je sadnja u kombinaciji s crvenim lukom ili češnjakom od kojih se mogu spremati pripravci za prskanje protiv plamenjače koja, uz trulež i plijesan, čini najveću štetu glavicama.
Što se tiče obrade tla, potrebno je nakon skidanja prethodne kulture, isfrezati zemlju u plasteniku, a na otvorenom, uzorati. Nakon razbacivanja stajnjaka, komposta ili mineralnih gnojiva, ponovo se pristupa frezanju, čime se gnojiva unesu u zemljište.
Svake dvije do tri godine, dodaje se i vapno da ne bi došlo do zaslanjivanja zemljišta, a salata ga dobro podnosi jer najbolje uspijeva ako je ph vrijednost zemljišta od 6 do 7. U svakom slučaju, neophodno je obavti analizu tla.
Zemlja mora biti što bolje usitnjena, najbolje tako da čizma upada u nju, jer je korijen salate tanak i nježan i nema snage da se probija kroz zbijeno zemljište. Prije sadnje, u pravcu budućih redova, postavljaju se crijeva za navodnjavanje i folija koja će štititi glavice od korova. Presadnice moraju viriti iz zemlje da ne bi došlo do njihovog propadanja.
Čupkati korijen radi boljeg grananja
Ako nema folija s otvorima za sadnju, mogu se bušiti rupe i saditi na razmaku 25 centimetara, između rasada i 30 centimetara između redova.
Rasad je u stiroporu, u saćama napunjenim tresetom. Prije postavljanja u zemljište, korijen se pri dnu tresetne kockice počupa rukama da bi se potaknuo rast novog korijenja. Poželjno je potopiti ga u vodu u kojoj se nalaze hranjjive tvari iz raznih korovskih trava, kao što su kopriva, gavez, maslačak i slično.
Odmah nakon sadnje, obavlja se navodnjavanje, a dan, dva poslije, prskanje sredstvima koja u sebi sadrže fosfor, a sve radi boljeg ukorjenjivanja. Tri do četiri dana poslije može se pristupiti tretmanima sa sredstvima koja sadrže više dušika, zbog poticanja rasta glavica. Ne treba pretjerivati s navodnjavanjem da ne bi došlo do truleži glavica. Dovoljna su dva tjedno.
Već nakon dva mjeseca, ako temperature nisu previše niske, može se brati salata. Reže se tako što se otkida glavica iznad prvih listova u rozeti. Salata je otporna na niske temperature, strada na -2 i nižim temperaturama, ali u plasteniku će rijetko doći do propadanja ako se preko glavica postavi agril folija.
